Hrvatska snažno povećala ulaganja u inovacije, ali zaostaje za EU

Državna ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) u Europskoj uniji prošle su godine dosegnula rekordnih 130,2 milijarde eura, a Hrvatska je u posljednjem desetljeću gotovo udvostručila izdvajanja po stanovniku, iako je i dalje ispod europskog prosjeka, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.

Prema podacima europskog statističkog ureda, države članice EU u 2025. godini za istraživanje i razvoj iz proračuna su izdvojile ukupno 130,2 milijarde eura, što je 2,4 posto više nego godinu prije. U usporedbi s 2015. godinom javna izdvajanja povećana su za 60,5 posto, na razinu od 0,69 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), što je najviši udio u posljednjih deset godina.

Hrvatska rasla brže od europskog prosjeka

Hrvatska je nastavila povećavati javna ulaganja u istraživanje i razvoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, za 2025. godinu planirana su izdvajanja od 650,7 milijuna eura, odnosno oko 168 eura po stanovniku. Deset godina ranije taj je iznos iznosio približno 87 eura po stanovniku.

To znači da su državna izdvajanja za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj u deset godina porasla za oko 93 posto, što je brži rast od prosjeka Europske unije. Na razini EU izdvajanja po stanovniku povećana su s 183,2 eura u 2015. na 288,9 eura u 2025., odnosno za 57,7 posto.

 

Unatoč snažnom rastu, Hrvatska i dalje značajno zaostaje za europskim prosjekom. S oko 168 eura po stanovniku nalazi se u donjoj polovici ljestvice država članica, ispred Češke, Litve, Grčke, Poljske, Cipra, Latvije, Portugala, Slovačke, Bugarske, Malte, Mađarske i Rumunjske, ali iza većine razvijenijih članica Unije.

Najviše javnog novca za istraživanje i razvoj po stanovniku u 2025. izdvojio je Luksemburg s 917,2 eura, slijede Danska sa 627,1 eurom i Njemačka s 553,5 eura po stanovniku. Na začelju ljestvice nalaze se Rumunjska s 18,8 eura, Mađarska s 57,4 eura i Malta sa 73,7 eura po stanovniku.

 

Eurostat ističe da je Rumunjska jedina država članica u kojoj su izdvajanja za istraživanje i razvoj po stanovniku u posljednjih deset godina pala, dok su sve ostale zemlje zabilježile rast. Najveći relativni rast ostvarila je Bugarska, gdje su izdvajanja povećana za gotovo 500 posto.

Najveći dio europskih proračunskih sredstava za istraživanje i razvoj, 37,3 posto, usmjeren je na opći razvoj znanja kroz financiranje javnih sveučilišta. Slijede istraživanja financirana iz drugih izvora (18,4 posto), industrijska proizvodnja i tehnologija (9,5 posto), zdravstvo (6,7 posto) te obrana (5,8 posto).

 

Podaci potvrđuju da europske države nastavljaju povećavati javna ulaganja u znanost, inovacije i razvoj novih tehnologija kako bi ojačale konkurentnost gospodarstva u razdoblju ubrzanog razvoja umjetne inteligencije, digitalizacije i zelene tranzicije. Hrvatska pritom bilježi snažan napredak, no razina ulaganja i dalje je osjetno niža od prosjeka Europske unije.