Renesansa brodogradnje u EU prilika i za Hrvatsku

Brodogradnja je u Europi 'opet u modi', a to je i velika prilika za revitalizaciju domaće brodograđevne djelatnosti, nekad bitne industrijske grane Hrvatske. Kako stoji u ovotjednim Analizama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), brodogradnja u EU prolazi kroz najveći zaokret u 20 godina.

Naime, napušta se restriktivan pristup državnim potporama i uvode se aktivne industrijske politike usmjerene na rast domaće proizvodnje, tehnološki razvoj i 'zazelenjavanje' flote u obalnom linijskom prijevozu. Sustavno se potiče vezivanje javne potražnje uz brodogradilišta EU uz fokus na zelena i plovila s nultim emisijama i jačanje otpornosti, sigurnosti i obrambenih kapaciteta kroz razvoj dual-use tehnologija.

Do 2035. deset tisuća brodova

Kako se pojašnjava u dokumentu kojeg potpisuju Jakov Jerman, Ivan Odrčić, Hrvoje Stojić i Ariana Vela, strategija predviđa i uspostavu višegodišnjeg pipelinea javnih narudžbi, čime se osigurava stabilna i predvidiva potražnja za europska brodogradilišta, što je ključan signal za investitore.

- EU pritom cilja na izgradnju i modernizaciju do 10 tisuća održivih plovila do 2035., što značajno povećava buduću potražnju za brodogradnjom. U novom europskom industrijskom ciklusu Hrvatska ima komparativnu prednost u segmentu složenih i specijaliziranih plovila, uz snažnu izvoznu orijentaciju i razvijen inženjerski kapital – stoji u analizi.

Sektor nautike, uključujući brodogradnju, okuplja gotovo 6300 poduzeća i oko 21 tisuću zaposlenih, pri čemu se približno trećina prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima EU, Norveškoj i specijaliziranim globalnim nišama. Neto izvoz brodova i plovila doseže oko 600 milijuna eura, potvrđujući stratešku važnost sektora za robnu razmjenu.

Izvoz je koncentriran u segmentima više dodane vrijednosti - oko 46 posto otpada na jahte, a oko 32 posto na specijalizirana plovila poput servisnih brodova, pontona i jaružala. U zadnje tri godine sektor bilježi snažan rast prihoda od 75,7 posto, zaposlenosti (+12,9 posto) te bruto investicija za čak 170,1 posto.

Potreba za modernizacijom

Profitabilnost pak zaostaje, pa je EBITDA marža pala za 3pb, a neto marža pala na tek jedan posto, što povećava ranjivost na rast troška rada, uvjete financiranja i fluktuaciju potražnje. U HUP-u naglašavaju kako je za investitore ključno razumjeti da ograničenja nisu na strani potražnje ili kompetencija, već u visokoj kapitalnoj intenzivnosti i potrebi za modernizacijom brodogradilišta i flote obalnog linijskog prijevoza.

Dodatni izazov predstavlja ograničen pristup financiranju, osobito bespovratnim sredstvima. - Uspješno adresiranje tih uskih grla ključno je kako bi Hrvatska kapitalizirala europski zaokret i pretvorila ga u održivu investicijsku priliku – stoji u analizi.

Hrvatska brodogradnja temelji se na integraciji projektiranja, izgradnje i dobavnog lanca, uz snažne multiplikativne učinke na metalnu industriju, strojarstvo i inženjering, što omogućuje konkurentnost u složenijim tržišnim nišama. Pritom je za dugoročno jačanje sektora važno očuvati i osnažiti europsku i domaću metaloprerađivačku bazu te proizvođače čelika, željeza i ljevaonica.

Po mišljenju analitičara HUP-a, daljnji razvoj je, međutim, ograničen visokom kapitalnom intenzivnošću ulaganja u infrastrukturu i opremu koje čine najveći dio troškova, a ne postoji adekvatan model financiranja. Sustav potpora primarno je usmjeren na razvoj i inovacije te manje iznose, dok modernizacija proizvodnih kapaciteta ostaje nedovoljno obuhvaćena.

To ograničava rast produktivnosti i prelazak na proizvode više dodane vrijednosti, uključujući autonomna, električna i druga napredna plovila. Istodobno, veliki brodograđevni sustavi nisu uključeni u postojeće modele potpora, što smanjuje industrijski kapacitet i otežava realizaciju većih projekata i restrukturiranje.

Korvete kao prilika

Dostupni instrumenti nisu u potpunosti usklađeni s novim EU okvirom koji omogućuje širi i fleksibilniji pristup potporama, uključujući modele primjenjive u drugim industrijama. EU pritom pokreće industrijsku alijansu pomorskog sektora radi koordinacije ulaganja i razvoja ključnih tehnologija, dok spori administrativni postupci i ograničen pristup financiranju dodatno povećavaju troškove i produljuju investicijske cikluse.

Posljedica je kašnjenje u modernizaciji, uključujući automatizaciju, digitalizaciju i nove proizvodne tehnologije ključne za konkurentnost. Istodobno, EU sve snažnije povezuje industrijsku politiku i potražnju kroz poticanje narudžbi unutar EU, s fokusom na obalni prijevoz, plovila s nultim emisijama te sigurnosne i obrambene potrebe.

To potvrđuje i aktualni program višenamjenskih korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu, koji otvara prostor za jačanje domaćih obrambenih i dual-use kapaciteta. Ciljani programi potpora i grant sheme mogu potaknuti obnovu flote, rast narudžbi i tehnološki razvoj, što stabilizira potražnju i smanjuje ovisnost o globalnim ciklusima.

S čime raspolažemo?

U Hrvatskoj se ulaganja u obnovu flote procjenjuju na oko 300 milijuna eura, uključujući oko 200 milijuna eura očekivanog zajma Svjetske banke domaćoj Jadroliniji i oko 100 milijuna eura za ostale prijevoznike, što zasad predstavlja tek nužno ‘gašenje vatre’

Hrvatska brodogradnja raspolaže znanjem i izvozno orijentiranim modelom, no bez prilagodbe investicijskog i regulatornog okvira neće u potpunosti iskoristiti zaokret u europskoj industrijskoj politici. Rastuća potražnja za zelenim, naprednim i dual-use plovilima potvrđuje značajan prostor za rast, ali ovisi o pokretanju novog investicijskog ciklusa i učinkovitijem korištenju EU instrumenata.

U postojećoj perspektivi (2021.–2027.) dostupni su EU izvori financiranja, uz potrebu prilagodbe regulative i jasne strategije, dok dodatne prilike donose programi poput Europskog fonda za konkurentnost (VFO 2028.–2034.), Instrumenta za povezivanje Europe te obrambeni i dual-use programi, kao i nacionalne porezne olakšice, koje pokrivaju razvoj naprednih plovila, energetsku tranziciju, modernizaciju proizvodnje i integraciju u sigurnosne projekte.

Prijedlozi mjera

Procjenjuje se da će dekarbonizacija flote zahtijevati 2,4 do 8,5 milijardi eura godišnje na razini EU. Kako bi se omogućio iskorak sektora brodogradnje u Hrvatskoj, HUP se zalaže za nekoliko mjera. Prva je uvrštenje brodogradnje među prioritetne sektore nove industrijske strategije uz aktivno korištenje EU instrumenata s naglaskom na podršku kapitalnim ulaganjima u svrhu modernizacije.

Potom treba uspostaviti programe financiranja kapitalnih ulaganja u izgradnju i modernizaciju brodogradilišta, prilagoditi sustav potpora novim EU pravilima kroz fleksibilnije modele šireg obuhvata te uključiti velike brodograđevne sustave u programe potpora i u segmentu poreznih olakšica dostupnih ostalim industrijama.

Udruga poslodavaca predlaže i razvijanje nacionalnog programa zelene brodogradnje s fokusom na električne, hibridne i niskoemisijske brodove te povezivanje ulaganja obalnih linijskih prijevoznika u modernizaciju flote s kapacitetima brodogradilišta koja mogu odgovoriti na predmetnu potražnju. Na kraju, potrebno je povezati javnu nabavu s industrijskom politikom kroz poticanje narudžbi, osobito u segmentu obalnog linijskog prijevoza i osigurati EU potpore za potrebe modernizacije flote. U tom kontekstu, treba jačati integraciju sektora u EU i NATO projekte, posebno u području sigurnosti i dual-use tehnologija, zaključuju u HUP-u.