Nafta i plin rastu, dok žitarice i bakar bilježe snažan pad

Makroekonomski i geopolitički kontekst i dalje je vrlo neizvjestan te nastavlja poticati volatilnost tržišta. Jučer, na 100. dan rata, Izrael i Iran razmijenili su nove raketne napade, zbog čega je očekivano reagiralo tržište sirove nafte. I dalje je poprilično nevjerojatno da je Hormuški tjesnac još uvijek zatvoren, a cijena sirove nafte na dvjema glavnim svjetskim burzama i dalje je ispod razine od 100 dolara po barelu.

 

Vrlo dobri podaci o zaposlenosti objavljeni u petak u SAD-u dodatno su ojačali očekivanja da bi FED mogao povećati kamatne stope. Istodobno, američke burze u petak su bile pod snažnim prodajnim pritiskom, povlačeći prema dolje velik dio financijske imovine. U tom je kontekstu pad tečaja eura prema dolaru, koji se sada kreće oko 1,15 i na najnižoj je razini u posljednja dva mjeseca, uvelike ublažio pritisak na pad cijena europskih žitarica.

 

U tjednu pred nama očekuje se niz važnih objava koje bi mogle utjecati na kretanje cijena roba na burzama. Među njima su podaci o inflaciji u SAD-u, odluka ECB-a o kamatnim stopama te lipanjsko izvješće WASDE.

Hormuški tjesnac ostaje u središtu pozornosti. Neizravni razgovori između Irana i SAD-a nastavljaju se, ali malo je dokaza o bilo kakvom značajnijem napretku u ključnim pitanjima. Iran želi odugovlačiti proces, vjerujući da je vrijeme na njegovoj strani, dok se čini da je Trump zasad spreman to tolerirati.

 

Iransko gospodarstvo plaća visoku cijenu američkih sankcija koje ograničavaju prihode od izvoza nafte, no Revolucionarna garda zasad je spremna podnijeti taj trošak. S druge strane, američka vojska dovoljno je snažna da vojno okonča sukob, ali zasad nije spremna platiti političku i vojnu cijenu takve intervencije, koja bi vjerojatno zahtijevala i prisutnost kopnenih snaga u Iranu.

 

Terminske cijene sirove nafte Brent na početku novog tjedna skočile su iznad 97 dolara po barelu nakon nove razmjene raketnih napada između Irana i Izraela, što prijeti Trumpovim naporima da osigura novo 60-dnevno primirje. Predloženo primirje trebalo bi otvoriti prostor za šire pregovore o trajnom prekidu sukoba.

 

Trump je pozvao obje strane da izbjegnu daljnje vojne akcije te je ponovio da pregovori i dalje traju unatoč obnovljenim neprijateljstvima. Istodobno, produljeni sukob i gotovo potpuno zatvaranje Hormuškog tjesnaca poremetili su opskrbu energentima iz Perzijskog zaljeva, pružajući trajnu potporu cijenama nafte.

 

OPEC+ je odobrio novo povećanje proizvodnih kvota za srpanj od 188 tisuća barela dnevno, unatoč stalnim rizicima za opskrbu koji proizlaze iz napetosti na Bliskom istoku.

 

Američke zalihe nafte i naftnih derivata pale su na najnižu razinu u posljednja 24 desetljeća. Prošlog tjedna ukupne zalihe smanjene su za 10,6 milijuna barela, na 1,57 milijardi barela, najnižu razinu od 2004. godine. Razlozi uključuju veliko povlačenje sirove nafte, povećani izvoz prema Europi i Aziji te nastavak korištenja američkih strateških rezervi.

 

Ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren za tankere, cijene nafte mogle bi snažno porasti. SAD sve više preuzimaju ulogu ključnog dobavljača, nadoknađujući dio izgubljenih količina s Bliskog istoka, no analitičari upozoravaju da ni taj kapacitet nije neograničen.

 

Trump namjerava aktivirati zakon iz 1950. godine kako bi iz saveznog proračuna financirao potporu za 13 postojećih termoelektrana na ugljen te izgradnju dviju novih. Američko Ministarstvo energetike već je izdalo hitne naredbe kojima se termoelektranama na ugljen nalaže nastavak proizvodnje električne energije, uz odgodu planiranog gašenja.

 

Trump pritom često ističe važnost „čistog, lijepog ugljena“ te tvrdi da je energija iz ugljena nužna za razvoj industrije umjetne inteligencije i rastuće potrebe podatkovnih centara. Toliko o zelenoj tranziciji.

Cijena europskog prirodnog plina također je porasla na početku novog tjedna, premašivši 51 euro po megavatsatu, što je najviša razina u gotovo tri tjedna. Razlog je eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rast strahova od dugotrajnijih poremećaja u opskrbi energijom iz Perzijskog zaljeva.

 

Dulji prekid opskrbe mogao bi pojačati konkurenciju za LNG pošiljke, što izaziva zabrinutost u Europi koja tijekom ljeta nastoji napuniti skladišta prije zime.

 

Istodobno, Nigerija, Niger i Alžir udružili su snage u projektu izgradnje 4.128 kilometara dugog plinovoda koji bi Europi mogao godišnje isporučivati do 30 milijardi kubičnih metara prirodnog plina. Projekt se smatra jednom od alternativa ruskim energentima.

 

Izgradnja Transsaharskog plinovoda već je započela u Alžiru, dok bi radovi na dionici kroz Niger trebali početi 2027. godine.

Poljoprivredna tržišta prošlog su tjedna zabilježila najgori tjedan u posljednjih 15 mjeseci. Bloombergov poljoprivredni indeks pao je za 4,9 posto u lipnju zbog povoljnijih vremenskih uvjeta u američkom kukuruznom pojasu, negativnih sezonskih trendova, sporije kineske kupnje i očekivanja da će FED povećati kamatne stope.

 

Ti su čimbenici potaknuli špekulante na zatvaranje velikih bullish pozicija koje su gradili tijekom ožujka i travnja.

 

Trgovci poljoprivrednim proizvodima ovaj će tjedan pažljivo pratiti vremenske prilike u SAD-u, Južnoj Americi i Europi, kretanje cijena sirove nafte te moguće znakove oporavka potražnje za robama na nižim cjenovnim razinama.

 

U svibnju su cijene riže u Aziji zabilježile najveći mjesečni rast u posljednja dva desetljeća, potaknute energetskim šokom u Perzijskom zaljevu i očekivanim dolaskom fenomena El Niño. Taj razvoj događaja povećava rizik od novog globalnog rasta cijena hrane u idućih šest mjeseci.

 

Terminske cijene bakra prošlog su tjedna pale više od šest posto, spustivši se ispod 13.850 dolara po toni. Pritisak dolazi prvenstveno od snažnih podataka o zaposlenosti u SAD-u, koji su povećali očekivanja daljnjeg zaoštravanja monetarne politike FED-a.

 

Napetosti na Bliskom istoku dodatno su pojačale zabrinutost tržišta jer rast cijena energije povećava rizik od trajno povišene inflacije. Viša inflacija i stroža monetarna politika mogli bi usporiti gospodarski rast i ograničiti potražnju za industrijskim metalima poput bakra.

 

S druge strane, zalihe bakra na Šangajskoj burzi terminskih ugovora prošlog su tjedna pale na najnižu razinu ove godine, što upućuje na otpornu potražnju i snažnu kupovnu aktivnost u Kini.