HUP: Očekuje se da će godišnja stopa inflacije kulminirati tijekom prvog kvartala 2023.

Rast inflacije u studenom (0,9 posto mjesečno/13,5 posto godišnje) je iznad očekivanja, navode iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a), ali i dalje u skladu očekivanjima da će godišnja stopa inflacije kulminirati tijekom prvog kvartala 2023. godine.

Ubrzanju godišnje stope inflacije najviše su doprinijele cijene transporta gdje bi, međutim, pritisci u narednim mjesecima mogli popustiti zahvaljujući padu svjetskih cijena nafte usred rastućih očekivanja u pogledu recesije, slabljenju dolara te baznom efektu.

Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022. godini, u sljedećoj godini HUP očekuje pad godišnje stope inflacije na 7,5 posto, navodi se u priopćenju. 

U idućoj godini očekuju usporavanje mjesečne dinamike inflacije zahvaljujući slabljenju agregatne potražnje (recesiji tijekom prve polovine godine), padu dinamike cijena dobara, stabilizaciji cijena energenata (na visokim razinama) te normalizaciji lanaca nabave. U području uvoznih cijena već se daje naslutiti zaokret inflacije naniže s obzirom na suzdržana očekivanja u pogledu kretanja ključnih cijena sirovina, započetom padu cijena temeljnih dobra te deflatornim utjecajima iz kineske ekonomije.

Nepotpun oporavak agregatne potražnje za uslugama po jenjavanju pandemije, manjak radne snage te inflacijska očekivanja doprinose pak daljnjim pritiscima na rast cijena usluga.

Na jučerašnjoj sjednici Europske središnje banke (ESB) podignuta je depozitna kamatna stopa za 50 baznih bodova na 2,00 posto te zaoštrena retorika kroz pripremanje tržišta na jači zahtijevan rast depozitnih kamatnih stopa prema 3,50 posto do proljeća, odnosno ljeta sljedeće godine, u borbi protiv inflacije. Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje, također podiže rizik potresa te fragmentacije na europskim obvezničkim tržištima u situaciji kad se države članice euro područja spremaju značajno povećati svoje potrebe za financiranjem.

U spomenutom scenariju iz HUP-a poručuju da je za očekivati pritiske na rast kamatnih spreadova perifernih članica euro područja koji uključuju i Hrvatsku, što stvara dodatni pritisak na rast cijene financiranja države. Uvezeni kamatni šok u kratkom roku  mogao bi biti djelomično ublažen izuzetno snažnim rastom viška likvidnosti u domaćem bankarskom sustavu (oko 20 milijardi eura). U konačnici će uvjeti financiranja u privatnom sektoru u velikoj mjeri ovisiti o konkurenciji banaka i prilagodbi domaće potražnje u neizvjesnim makroekonomskim uvjetima.