Biznis i politika
StoryEditor

IGROKAZ S POJEFTINJENJIMA Trgovci mogu spustiti cijene koliko im dopuste dobavljači i – država

16. Rujan 2023.
Davor Filipović

Hoće li država dekretom skresati cijene kvadrata? Kaj god! Posljednjih je godina APN-ovim kreditima samo pomogla divljanju cijena nekretnina. Hoće li banke (mahom u vlasništvu moćnih europskih korporacija) dio rekordne dobiti iz prvog polugodišta morati vratiti u proračun? Taman posla! Ili će lukava država posegnuti za specijalnim porezom prodavačima automobila, koji vješto svake sezone dižu cijene sa svakim novim šarafom na starom modelu? Ni govora!

Sve to bilo bi zadiranje u tržišnu utakmicu, a mi smo tržišna ekonomija, zar ne? To je pravilo koje, kao i svako, ima iznimaka. Prva su iznimka bile cijene goriva koje su zamrznute, odnosno stavljene pod državnu regulaciju. Druga iznimka bile su ograničene cijene osam ‘osnovnih prehrambenih namirnica‘ (suncokretovo ulje, mlijeko, dvije vrste brašna, šećer, cijelo pile te dvije vrste svinjetine). Zatim se razmišljalo o zamrzavanju cijena stotinjak artikala, a sad se to proširilo na aktualni ‘dogovor‘ Vlade s najvećim trgovcima o vraćanju ‘košarice cijena‘ s 360 artikala na posljednji dan prošle godine, da bi sve kulminiralo zamrzavanjem cijena 30 (grupa) proizvoda u najboljoj maniri državnog socijalizma, i uz navodnu poršku trgovačkih lanaca, koji su, prema ministarskom tumačenju, pokazali ‘visoko razumijevanje da treba početi te cijene stavljati pod kontrolu‘.

Vladina fascinacija trgovcima

Čini se da su u Vladi procijenili da su trgovci najslabija karika. Najprije su ih pokušali dovesti u red nakon prelaska na euro, igrokazom o velikim poskupljenjima, koja su se, zapravo, uvelike odigrala prije konverzije. Onda su im, sa zakašnjenjem, uvalili popisivanje cijena iz ‘košarice‘, koje se objavljuju na stranici Ministarstva kretanje-cijena.hr. Igru su, od deset najvećih, prihvatili Konzum, Tommy i KTC, a državni službenici dvaput na mjesec marljivo popisuju cijene u Lidlu, Kauflandu, Studencu, Sparu, Plodinama, NTL-u i Mlinu i pekarama. Zatim su trgovinama ograničili rad nedjeljom (koji će tek dogodine doći na naplatu, posebno malim trgovcima), a sad ih ucjenjuju da spuste cijene.

No nisu ni trgovci vesla sisali. Kakve-takve izjave nakon privođenja u Ministarstvo dali su samo predstavnici Konzuma plus, KTC-a i NTL-a, ostali su novinare eskivirali. A svi su uzeli time-out za konzultacije, ‘da se vidi što se može‘. Imaju oni, naime, još neke dionike, koji su im i važniji od Davora Filipovića. Nisu to čak ni vlasnici, nego prije svega dobavljači, domaći proizvođači i veletrgovci koji lifraju stranu robu na hrvatsko tržište. Ministarsko privođenje menadžerima maloprodajnih lanaca bio je izlet u Disneyland, ako se uspoređuje s pregovorima s dobavljačima, što je mnogo bliže inkvizicijskim mukama (za obje strane).

Pregovori s dobavljačima

No takvi pregovori obavljaju se u tišini i obično su dulji od dan-dva, koliko ministar ima na raspolaganju do premijerove objave novog paketa mjera. Pritom je cijena osnovni adut dobavljača, koju trgovci pokušavaju sniziti, odnosno relativizirati naplatom plasmana na policama, obveznim akcijama i nizom drugih obveza. Obično ti pregovori završe dogovorom, pa javnost i ne zna kakva je drama prethodila utvrđivanju cijene od dva-tri eura za pakiranje kave.

Iznimka koja potvrđuje to pravilo nedavno je izbacivanje Podravkinih proizvoda s Kauflandovih polica. Sporna je, naravno, bila cijena. PR služba njemačkog trgovca poslala je pomirljivu izjavu da su neki od najprodavanijih Podravkinih proizvoda i dalje u ponudi: – Neki drugi proizvodi trenutačno nisu dostupni, ali pregovori između Kauflanda i Podravke su u tijeku i vjerujemo da će se uskoro postići dogovor – kažu u Kauflandu.

Ni druga strana nije išla ‘u kost‘ objasnivši da Kauflandov zahtjev za povoljnije uvjete, odnosno cijene, u odnosu na druge trgovačke partnere Podravki nije prihvatljiv, a, osim toga, suprotan je i pravilima Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

I tu je ‘kvaka 22‘. Za prodaju ispod nabavne cijene trgovce kažnjava Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, pa im jedino preostaje da se odreknu kojeg postotka od svoje marže. O koliko je tankoj margini tu riječ, najbolje ilustriraju podaci iz Liderove publikacije ‘1000 najvećih‘. Profitna marža 271 tvrtke iz trgovačkog sektora (maloprodaja i veleprodaja) u prošloj je godini iznosila samo 3,9 posto (a veletrgovci hranom radili su s još skromnijom zaradom – tri posto). Istodobno je prosječna profitna marža tvrtke iz top 1000 iznosila 6,5 posto. Doduše, veliki strani lanci zasigurno ‘kreativnim‘ financijskim izvještajima vještim korištenjem transfernih cijena (skupo plaćaju uvozne artikle svojim tvrtkama majkama) dio dobiti iskazuju u matičnim državama, ali to je teško dokazivo, pogotovu za ekipu u Ministarstvu gospodarstva.

Prošla je godina najisplativija bila, naravno, bankarima – 31,2 posto, a još 14 od 50 sektora radilo je s dvoznamenkastim maržama, ali njih nitko ne proziva da spuste cijene. Kad se gleda samo prehrambeni sektor, zanimljivost je u tome da su i proizvođači hrane iz top 1000 radili s maržom od 3,9 posto, a jedino su veći udjel dobiti u prihodima ostvarili proizvođači pića – 9,8 posto i, iznenađujuće, poljoprivredne tvrtke – 6,1 posto.

Gašenje inflacije benzinom

Dakle, upitno je gdje bi trgovci uopće mogli pronaći prostor za pojeftinjenja, koja ni ne treba očekivati u većoj mjeri. Bit će uspjeh ako se zaustavi novi rast cijena najesen. Međutim, prema Vladinoj politici teško je očekivati smirivanje inflacije, koja državi koristi jer bilda proračun. Onda pak država velikodušno od tog viška dijeli subvencije, poticaje, a bogami i diže plaće svojim zaposlenicima. Sve je počelo HAC-ovom indeksacijom plaća, koja je otvorila Pandorinu kutiju.

Prema najnovijim podacima, u lipnju su plaće u sektorima s najvećim brojem zaposlenih – prerađivačkoj industriji i trgovini – rasle 11,1 posto, a u sektorima s najvećim udjelom državnog i javnog sektora rasle su više: u obrazovanju 12,9 posto, u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju 14,7 posto, a u zdravstvu i socijali 17,6 posto. Tako država sa svoje troškovne strane inflacijski požar gasi benzinom, da bi ga onda kod krajnjih potrošača, privođenjem trgovaca, gasila vodom na kapaljku.

I ova akcija ‘protiv poskupljenja‘ unatoč zamravanju 30 (grupa) proizvoda po isteku ‘akcijskih cijena‘ donijet će takve rezultate – na kapaljku. I to samo onoliko koliko dobavljači dopuste. Već su počeli nazivati trgovce nakon ministarskog privođenja. Jer, ipak će se nešto i njih pitati. A nije da oni ne bi bili spremni za suradnju, samo neka im država spusti poreze i doprinose; svima, a ne samo njima.

20. srpanj 2024 09:50