Od iduće godine u restoran možete donijeti vlastitu ambalažu

Od veljače 2027. svi ugostiteljski objekti u Europskoj uniji morat će gostima omogućiti da za preuzimanje hrane ili pića donesu vlastitu ambalažu, i to bez dodatne naknade. Riječ je o jednoj od prvih konkretnih obveza koje proizlaze iz nove Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), najopsežnije reforme europskih pravila o ambalaži u posljednjih tridesetak godina.

- To je nešto najveće što se dogodilo na europskom tržištu vezano za ambalažu i ambalažni otpad od 1994. Do ove uredbe imali smo direktivu koja je dopuštala državama članicama da svaka na svoj način rješava pitanje ambalažnog otpada s nekim osnovnim okvirnim smjernicama. Prva dinamika primjene kreće od kolovoza, izjavila je za HTV Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva i voditeljica medijskog tima Europske komisije u Hrvatskoj.

Nova pravila počet će se primjenjivati od 12. kolovoza 2026. te će se, za razliku od dosadašnjih direktiva, izravno primjenjivati u svim državama članicama. Cilj je smanjiti količinu otpada, povećati recikliranje i postupno ograničiti jednokratnu ambalažu.

Jedna od prvih promjena koju će građani osjetiti odnosi se na ugostiteljski sektor. Od veljače sljedeće godine restorani, kafići i ostali ugostiteljski objekti morat će prihvaćati posude koje donesu sami kupci za preuzimanje hrane ili pića. Već od 2028. godine ugostitelji će biti obvezni nuditi i višekratne posude i čaše za proizvode namijenjene konzumaciji izvan objekta.

Kraj vječnih kemikalija

- Možda najzanimljivije promjene su da se zabranjuje korištenje takozvanih vječnih kemikalija u pakiranjima za hranu, kemikalija koje su toksične za organizam. Druga odredba odnosi se na volumen pakiranja, zabranjuje se više od 50 posto praznog prostora u ambalaži. Kad govorimo o e-trgovini, to je zabrana za više od 40 posto praznog prostora. Zabranjuje se korištenje teških metala u pakiranjima. Oni mogu biti maksimalno do 100 miligrama po kilogramu, pojasnila je Čović Vidović.

Nova uredba tako donosi i ograničenja za PFAS spojeve, takozvane "vječne kemikalije", koje se vrlo sporo razgrađuju i povezane su s nizom zdravstvenih i ekoloških rizika. Ambalaža koja ne zadovoljava propisane granice više se više neće smjeti stavljati na tržište.

Istodobno, proizvođači i trgovci morat će smanjiti količinu nepotrebnog zraka u pakiranjima. Praksa slanja malih proizvoda u višestruko većim kutijama ispunjenima zaštitnim materijalima trebala bi postupno nestati, čime Europska unija želi smanjiti količine ambalažnog otpada i troškove transporta.

Posebno su na udaru pojedini oblici jednokratne plastične ambalaže. U narednim godinama postupno će se iz uporabe povlačiti mala jednokratna pakiranja za umake, začine, šećer i druge proizvode koji su danas uobičajeni u restoranima, hotelima i lancima brze prehrane.

Nema malih šećera i šampona

- Najekstenzivniji primjer je 2030., kada govorimo o malim pakiranjima. Primjerice, vrećice šećera koje sadrže više od pet posto plastike bit će zabranjene za jednokratnu uporabu. Isto vrijedi i za mala pakiranja šampona u hotelima i slične proizvode, rekla je Čović Vidović.

To znači da bi hotelske bočice šampona, mini pakiranja kozmetike te pojedinačne vrećice šećera i začina, kakve se danas svakodnevno koriste, za nekoliko godina mogle postati stvar prošlosti.

Europska komisija procjenjuje da se čak 40 posto ukupne plastike i polovica papira koji se troše u Europskoj uniji koriste upravo za ambalažu, dok prosječni stanovnik EU-a godišnje proizvede gotovo 190 kilograma ambalažnog otpada. Zbog toga nova uredba predviđa postupno smanjenje količine otpada za pet posto do 2030., deset posto do 2035. i 15 posto do 2040. godine u odnosu na razine iz 2018.

- Od 2025. do 2030. cilj je u Europskoj uniji reciklirati najmanje 70 posto svega što nije plastika i najmanje 50 posto plastike jer su brojke alarmantne kada govorimo o otpadu, upozorila je Čović Vidović.

Do kraja desetljeća sva ambalaža koja se bude stavljala na tržište Europske unije morat će biti reciklabilna na ekonomski isplativ način, a proizvođači će morati povećavati udio recikliranih materijala u novim pakiranjima.

Nova Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu predstavlja najveću reformu europskog zakonodavstva u tom području od 1994. godine, a njezine će posljedice osjetiti gotovo svi, od proizvođača hrane, internetskih trgovina i dostavnih službi do hotela, restorana i samih potrošača, koji će se postupno morati naviknuti na manje jednokratne plastike i znatno veću uporabu višekratne ambalaže.