Privatno kreditiranje pod povećalom, Hrvatska minimalno izložena
Iako se u javnosti često povlače paralele s financijskom krizom iz 2008. godine, analitičari smatraju da je situacija daleko od te magnitude
Europska središnja banka (ECB) udvostručila je broj banaka pod povećalom zbog njihovih veza s tržištem privatnog kreditiranja (engl. private credit), dok povjerenje ulagača u taj sektor ubrzano pada. Prema pisanju Bloomberga, ECB ove godine od više od 20 banaka traži detaljno izvješće o njihovoj izloženosti, što je znatan skok u odnosu na desetak institucija koje su bile predmet dosadašnjih provjera. Banke koje su najviše izložene privatnim kreditorima ubuduće će morati redovito, na godišnjoj razini, izvještavati o tim odnosima.
Sve je to krenulo iz SAD-a jer se upravo na tom tržištu privatno kreditiranje suočava s izazovima uzrokovanim strukturnom neusklađenošću kod dijela američkih fondova, gdje investitori traže likvidnost koju nelikvidna aktiva, poput srednjoročnih i dugoročnih kredita, ne može trenutno isporučiti. Pojava umjetne inteligencije dodatno je zakomplicirala situaciju, dovevši do repricinga softverskih kompanija koje su u velikoj mjeri korisnici takvih financijskih instrumenata, što je kod investitora stvorilo nelagodu i potaknulo pritiske na povlačenje sredstava.
- Kad sagledamo situaciju, dio problema leži u softverskoj industriji koja se oslanjala na ovakve oblike financiranja, dok se na strani fondova problem koncentrira kod struktura koje investitorima nude periodičnu, ali ograničenu likvidnost putem programa otkupa udjela. Kod njih postoji mismatch između ročnosti same imovine i likvidnosnih očekivanja investitora. U razdobljima tržišnih poremećaja zahtjevi za otkupom rastu iznad raspoloživih limita, pa se fondovi nalaze u poziciji da moraju likvidirati pozicije u nelikvidnim instrumentima za koje je teško naći kupca bez značajnog diskonta – objašnjava partner u Hybrid Capital Partnersu Božen Živaljić.
Živaljić ističe kako je važno razlikovati te specifične američke slučajeve od većine tržišta, jer se radi o manjem, ali najbrže rastućem segmentu, dok ostatak funkcionira kroz institucionalne commitment modele gdje investitori nemaju mogućnost povlačenja sredstava prije dospijeća.
