Inflacija i skupa nafta pritišću burze, dolar snažno jača

Na svjetskim se financijskim tržištima prošloga tjedna trgovalo nesigurno jer ulagače zabrinjava rast inflacije i mogućnost da američka središnja banka ove godine čak poveća kamatne stope, dok istodobno kriza na Bliskom istoku održava cijene nafte na povišenim razinama.

 

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 0,2 posto, na 49.526 bodova, a Nasdaq 0,1 posto, na 26.225 bodova. S&P 500 ojačao je, pak, 0,1 posto, na 7.408 bodova. Tijekom tjedna S&P 500 i Nasdaq dosegnuli su nove rekordne razine, zahvaljujući snažnom rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru jer su ulagači i dalje optimistični po pitanju razvoja umjetne inteligencije.

 

Dok dio analitičara upozorava da su valuacije tehnoloških kompanija nakon višegodišnjeg rasta previsoke, drugi smatraju da sektor i dalje ima prostora za daljnji uspon.

 

- Svi se pitaju isto: koliko će još potrajati taj rast? Puno je ulagača koji uživaju u tom rastu, ali su istodobno i nervozni. Morate biti u tome ako želite pobijediti, a ne samo sjediti sa strane i gledati kako tržište doseže rekordne razine - kaže Robert Pavlik, portfelj menadžer u tvrtki Dakota Wealth.

No, optimizam oko umjetne inteligencije zasjenjuje zabrinutost zbog inflacije. Prošloga je tjedna objavljeno da su potrošačke cijene u SAD-u u travnju porasle 0,6 posto na mjesečnoj, a 3,8 posto na godišnjoj razini, što je više nego što su analitičari očekivali i najviše od svibnja 2023. godine. Istodobno su proizvođačke cijene porasle 1,4 posto, što je njihov najveći mjesečni skok u posljednje četiri godine.

 

Zbog toga je sve jasnije da Fed neće nastaviti ciklus smanjenja kamata u ovoj godini. Štoviše, na tržištu se sada špekulira da bi američka središnja banka krajem godine mogla povećati kamatne stope ako inflacija nastavi rasti. Procjenjuje se da postoji gotovo 50 posto izgleda za povećanje kamata u prosincu za 0,25 postotnih bodova.

 

U fokusu ulagača i dalje je kriza na Bliskom istoku. Mirovni pregovori između SAD-a i Irana su zastali, pa je Hormuški tjesnac, ključan prolaz za izvoz nafte s Bliskog istoka, i dalje blokiran, što podržava cijene „crnog zlata” na povišenim razinama.

 

- Podaci o inflaciji neće biti bolji ako cijene nafte ne padnu - kaže Jay Hatfield, portfelj menadžer u tvrtki InfraCap.

 

Posljednjih tjedana burzovni indeksi na Wall Streetu snažno su porasli zahvaljujući boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija. No, kako je sezona objava poslovnih izvješća pri kraju, analitičari očekuju da će se fokus tržišta ponovno preusmjeriti na gospodarske pokazatelje i geopolitička zbivanja.

 

- Očekujemo smirivanje tržišta jednostavno zbog toga što se tijekom sezone objava poslovnih rezultata pojavljuje pohlepa, a nakon toga strah - kaže Hatfield.

U fokusu ulagača bio je i posjet predsjednika SAD-a Donalda Trumpa Kini. Na dnevnom redu bile su teme od trgovinskih odnosa i prodaje američkog oružja Tajvanu do otvaranja Hormuškog tjesnaca, no sa sastanka nije bilo vijesti koje bi znatnije utjecale na tržišta.

 

Na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,4 posto, na 10.195 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,6 posto, na 23.950 bodova, a pariški CAC 2 posto, na 7.952 boda.

 

Na valutnim je tržištima dolar znatno ojačao. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je 1,5 posto, na 99,27 bodova. Tečaj dolara prema euru skočio je 1,4 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,1625 dolara, blizu najniže razine u pet tjedana. Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, za 1,3 posto, pa je njegov tečaj dosegnuo 158,75 jena.

 

Jačanje dolara posljedica je očekivanja da će američke kamatne stope ostati povišene dulje nego što se dosad očekivalo. Zbog toga raste procjena da bi i druge velike središnje banke, uključujući europsku i japansku, mogle zaoštriti monetarnu politiku ako inflacijski pritisci potraju.