Kako je buknuo najveći javni sukob mirovinskih fondova s državom

Rijetko kad se čelnici mirovinskih fondova javno konfrontiraju s državom. Radije svoje interese zastupaju 'tihom diplomacijom'. Uostalom, najčešće djeluju u simbiozi s predstavnicima države u nadzornim odborima. No, 12. veljače 2019. im je prekipjelo. 

– Ne budemo li mogli birati svoje predstavnike u NO-ima, izlazimo iz tvrtki – glasio je ultimatum kojeg su sa zajedničke konferencije za medije poslala četvorica predsjednika uprava mirovinskih društava – Damir Grbavac (Raiffeisen), Kristijan Buk (AZ), Petar Vlaić (Erste Plavi) i Dubravko Štimac (PBZ CO). 

Bila je to reakcija na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, prema kojima članovi uprava mirovinskih fondova više ne mogu biti u nadzornim odborima trgovačkih društava u koja ulažu. 

Spominjala se tada i 'nuklearna opcija' – ustavna tužba. Doduše, ta je mogućnost ostala bez odgovora, ali i to je bila indikativna poruka.

Ultimatum bez odjeka

Kolika je snaga mirovinskih fondova vidjelo se iz podataka o njihovim vlasničkim udjelima u ponajvećim kompanijama – 49 posto udjela u Končaru, 47 posto u Podravki, 15 posto u Hrvatskom telekomu…

No, ultimatum kao da je ostao bez odjeka. Uslijedio je val ostavki među kojima su najzvučnije bile dvojice predsjednika NO-a Štimca (Podravka) i Vlaića (Končar), koji je izašao i iz NO-a Podravke, a Grbavac je izašao iz nadzora Podravke i HT-a. 

Ipak, ultimatum je djelovao kao sporogoreći štapin. Od početka 2024. iz Zakona je izbačena nelogična odredba o imenovanju u NO-ove nezavisnih predstavnika mirovinaca koji nisu 'u poslovnim, obiteljskim i drugim vezama s mirovinskim društvom, većinskim dioničarom odnosno imateljem udjela ili grupom većinskih dioničara odnosno imatelja udjela ili članovima uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva ili većinskog dioničara odnosno imatelja udjela.' Ostala im je tek obveza da moraju predložiti 'člana koji ima odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo'.

Tako Petar Vlaić od kolovoza 2024. može sjediti u NO-u Adrisa, a Dubravko Štimac se u listopadu 2025. vratio na poziciju predsjednika NO-a Podravke.

U kontekstu neovisnosti poučno je promatrati evoluciju države i njenih predstavnika u nadzoru državnih tvrtki. U kriterijima koje treba ispuniti za ulazak u OECD spominje se uklanjanje politike iz upravljanja državnim tvrtkama. Stoga je uvedena odredba prema kojoj 'najmanje 33 posto članova nadzornog odbora moraju biti neovisni'. Ostatak i dalje garantira dvotrećinsku ovisnost o politici.