Kako je MMF pridonio raspadu SFRJ i oblikovao hrvatske politike

Međunarodni monetarni fond danas ulazi u osamdesetu godinu svog djelovanja. S financijskim operacijama počeo je 1. ožujka 1947, premda je odluka o osnivanju donesena još u srpnju 1944., a osnovan je 27. prosinca 1945. 

MMF i Međunarodna banka za obnovu i razvoj (kasnije Svjetska banka) okosnica su sustava iz Bretton-Woodsa. U tom američkom odmaralištu dogovorena su pravila poslijeratnog monetarnog poretka. 

Uspostavljanje i ukidanje zlatnog standarda

Države članice obvezale su se održavati stabilne tečajeve svojih valuta vezane uz američki dolar, koji je bio konvertibilan u zlato. MMF je bio svojevrstan nadzornik koji je pazio na prekoračenja. 

Američki predsjednik Richard Nixon 1971. ukinuo je vezu dolara sa zlatom, čime je srušen sustav fiksnih tečajeva uspostavljen u Bretton Woodsu i započelo razdoblje plutajućih valutnih režima.

Svjetski ekonomski policajac

No MMF je preživio. I dalje se bavio promatranjem, te financiranjem i tehničkim pomaganjem, posebno državama u krizi. Jedino se od čuvara tečajeva prometnuo u nadzornika ekonomskih politika. Naime, novac iz MMF-a dolazio bi ako se država pridržava 'dogovorene' politike prilagodbi i reformi. Tu se MMF ponašao kao svjetski ekonomski policajac.

To je posebno došlo do izražaja u dužničkoj krizi 1980-ih, u tranzicijskim državama nakon 1990., u globalnoj krizi 2008. i kasnije u krizi eurozone.

Raspad Jugoslavije

Na ovim prostorima MMF je imao značajnu ulogu u 1980-im godinama. Nakon Titove smrti i rasta globalnih kamatnih stopa, Jugoslavija je ušla u tešku dužničku krizu. MMF je intervenirao stand-by aranžmanima i tada je bio percipiran kao simbol 'vanjske prisile', iako je bilo vrlo malo alternativnih opcija. 

Ključne propisane mjere - fiskalna štednja, ograničenje rasta plaća, smanjenje uvoza i devalvacija dinara - bile su ekonomski bolne i politički osjetljive, što je pridonijelo rastu socijalnog nezadovoljstva, pa se može zaključiti da je i MMF pridonio razgradnji federacije.

U samostalnoj Hrvatskoj MMF se u vrijeme hiperinflacije (do listopada 1993.) zalagao za strogu fiskalnu disciplinu i fleksibilniji tečaj koji bi pomogao izvozu te upozoravao na rast javne potrošnje, troškove ratne obnove te rast izdataka za zdravstvo i mirovinski sustav. 

Tri stand-by aranžmana

Nakon 2000. Hrvatska je sklopila tri stand-by aranžmana s MMF-om – 2001. – 2002, 2003. – 2004. i 2004. – 2006. godine. Svi su bili politički i reformski, bez kreditiranja. Odnosili su se na stabilizaciju fiskalne politike, održavanje stabilnosti vanjske pozicije i proračuna te na smanjenje vanjske ranjivosti, fiskalnu konsolidaciju i pripremu za EU.

Nakon 2006. suradnja s MMF-om svela se na redovne konzultacije i preporuke MMF-a. Zadnje datiraju iz srpnja 2024. Preporučeno je smanjenje deficita, širenje porezne baze, kontrola rashoda, jačanje financijske stabilnosti, rješavanje manjka radne snage i niske produktivnosti te ubrzanje zelene tranzicije i reformi državnog sektora.

MMF-ove preporuke i hrvatske mjere

Od konkretnih mjera spominje se, među ostalim, uvođenje poreza na nekretnine prema vrijednosti i ograničenje povlaštenog oporezivanja kratkoročnog najma, rigorozniji nadzor kreditnih rizika, pogotovu u nekretninskom tržištu, te povećanje ponude stanova radi priuštivosti stanovanja. 

Kad se ove preporuke pretoče u kasnije donesene mjere, jasno je da MMF i danas ima utjecaj na ekonomske tokove i život u Hrvatskoj.