Kovačec: Postotak odbijenih računa Mera prepolovljen u tjedan dana

Promjena pravila fiskalizacije 2.0 koju je Porezna uprava uvela krajem prošloga tjedna pozitivno je utjecala na stabilnost sustava, pa je postotak odbijenih fiskaliziranih računa najvećeg informacijskog posrednika, tvrtke Mer – Elektronički računi, pao s prošlotjednih 3,8 na svega 1,8 posto, istaknuo je Josip Kovačec, glavni operativni i financijski direktor Mera. Na panelu o zelenoj suverenosti, održanom u sklopu današnje Porezne konferencije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, naglasio je kako je sustav nakon početnih izazova uspješno 'propuhao'.

Podsjetimo, Porezna uprava je prošlog tjedna uvela nova pravila i verziju validatora, na što su informacijski posrednici upozoravali zbog kratkog roka implementacije. Ipak, čini se da zahvaljujući novim pravilima sustav mnogo boje funkcionira.

Kovačec je objasnio da je upravo proaktivna suradnja svih dionika fiskalizacije 2.0, pa tako i informacijskih posrednika, unatoč međusobnoj konkurenciji, omogućila rješavanje 'dječjih bolesti' tog kompleksnog sustava u kojem sudjeluje 330 tisuća poreznih obveznika kroz stotine različitih ERP sustava.

– Cijeli ekosustav tehnički je kompleksno posložen. Bilo je za očekivati da će u startu biti problema, dok se 'toplomjeri ne usklade'. Bitno je da sustav kao takav funkcionira i da je stabilan, a velika količina od šest milijuna fiskaliziranih računa do sada to najbolje dokazuje – poručio je Kovačec.

Dodao je i da su različite interpretacije pravila na početku uzrokovale poteškoće, ali već je danas tih izazova manje.

Socijalno-fiskalna infrastruktura

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša nadovezao se na temu fiskalizacije 2.0, objasnivši da je ona dio temeljne infrastrukture koja će, uz Središnji registar stanovništva, omogućiti državi uvid u stvarnu sliku životnih situacija kućanstava.

– Iz ovih podataka koje prikupljamo nećemo više imati potrebu tražiti od korisnika cijeli niz obrazaca, a Porezna će moći prediktivno analizirati obveznike. To znači da nećemo ići u nadzore onih koji uredno poštuju propise – naglasio je Kutleša.

Istaknuo je da će ova, kako ju je nazvao, 'socijalno-fiskalna infrastruktura' biti ključna i za zelenu tranziciju, jer će omogućiti preciznije usmjeravanje poticaja. Na primjer, omogućit će točnije definiranje zgrada kojima je energetska obnova najpotrebnija na temelju podataka o potrošnji električne energije.

Dobra porezna politika ne usporava projekte

O zelenoj suverenosti govorili su i ostali panelisti, odgovarajući na pitanja moderatorice Maje Mihelje Žaje s EFZG-a. Predrag Čuljak iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da Fond trenutno kroz NPOO i REPowerEU sufinancira projekte HEP-a, HOPS-a i Plinacra s preko milijardu eura.

– Radi se o projektima koji su, ako ne najveći, onda među najvećima koji se trenutačno provode u Republici Hrvatskoj. Ti projekti osiguravaju energetsku neovisnost, ali i mogućnost daljnjeg razvoja alternativnih izvora energije. Također, radi se na poboljšanju energetske infrastrukture koja će omogućiti provođenje svih ciljeva zelene tranzicije i dekarbonizacije – kazao je Čuljak.

Maja Mihelja Žaja, Predrag Čuljak, Viktor Horvatinović, Josip Kovačec, Božidar Kutleša, Bojan Pejić

Viktor Horvatinović, direktor Pearl Holdinga, predstavio je koncept maksimizacije obnovljivih izvora energije kroz korištenje otpadne toplinske energije u drvnoj industriji i poljoprivredi. Njihov projekt omogućuje finalnu preradu drva u Hrvatskoj, dok se toplinska energija koristi za plastenike potencijalnih poljoprivrednih partnera poput Podravke.

Napomenuo je i da bi odlazak bivšeg ministra financija Marka Primorca u Europsku investicijsku banku, ali i povezivanje ministarstava na ovakvim kompleksnim projektima, moglo ubrzati provedbu zelene tranzicije.

Bojan Pejić iz Siemens Energyja naglasio je da varijabilnost obnovljivih izvora energije sama po sebi nije problem, već je ključ u sustavu koji mora biti spreman apsorbirati tu promjenjivost.

Istaknuo je tri ključne stvari: modernizaciju mreže kroz digitalizaciju i prediktivno upravljanje (što Siemens Energy provodi kroz svoju tvrtku PRO INTEGRIS), nužnu raznolikost sustava koja uključuje baterije i plinska postrojenja spremna za vodik kao nadopunu OIE, te otpornost kroz lokalnu dostupnost ključne opreme, poput transformatora iz tvrtke Končar Power Transformers u koju je Siemens Energy uložio radi povećanja kapaciteta.

Panelisti su se složili da stabilan porezni okvir predstavlja značajan presudni faktor za privlačenje kapitala u projekte vjetroparkova, solarnih elektrana i sustava za pohranu energije. Također, nužna je kibernetička otpornost kritične infrastrukture u novom geopolitičkom kontekstu. Naposljetku, dobro dizajnirana porezna politika ne usporava transformaciju tržišta, nego djeluje kao akcelerator prijelaza na održivo i konkurentno gospodarstvo.