Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica oštro pale, drugi dan zaredom, jer se ulagači plaše da će zbog agresivnog zaoštravanja monetarne politike američke središnje banke gospodarstvo uroniti u recesiju.
Dow Jones skliznuo je 2,25 posto, na 33.202 boda, dok je S&P 500 potonuo 2,49 posto, na 3.895 bodova, a Nasdaq indeks 3,23 posto, na 10.810 bodova.
Najveći dnevni pad tih indeksa od početka studenoga posljedica je i dalje čvrstog stava Feda u vezi suzbijanja inflacije. Fed je, doduše, u srijedu usporio tempo povećanja kamata, no procjene čelnika središnje banke pokazuju da će kamate biti povećane na više razine nego što se očekivalo i da će se na tim razinama zadržati dulje nego što se očekivalo.
Čelnici središnje banke, naime, procjenjuju da će konačna kamatna stopa, na kojoj će se zaustaviti ciklus povećanja kamata, dosegnuti 5,1 posto, dok su u rujnu očekivali 4,6 posto. To znači da će Fed i u idućoj godini povećavati kamate, ukupno za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 5 do 5,25 posto.
Nakon povećanja za 0,50 postotnih bodova u srijedu, ključne kamate kreću se u rasponu od 4,25 do 4,50 posto, što je njihova najviša razina u posljednjih 15 godina.
Početkom tjedna cijene su dionica rasle jer su se ulagači nadali da će ciklus povećanja kamata završiti na nižim razinama, ispod pet posto. Nadali su se, također, da bi već krajem iduće godine Fed mogao početi smanjivati kamate.
No, čini se da od toga neće biti ništa jer su čelnici Feda poručili da smanjenje kamatnih stopa očekuju tek 2024. godine, za jedan postotni bod.
- Ne radi se samo o tome što je Fed učinio u srijedu, nego i što je poručio. A očito je da je i dalje zabrinut zbog inflacije i ovo nije kraj ciklusa povećanja kamata. Trebat će pričekati nove pokazatelje o inflaciji - kaže Melissa Brown, direktorica istraživanja u tvrtki Qontigo.
Pale i europske burze
A zbog povećanja kamata usporava se rast gospodarstva. Fed procjenjuje da će bruto domaći proizvod (BDP) iduće godine porasti 0,5 posto, kao i ove godine, no čelnici nekoliko velikih američkih banaka poručili su ovih dana da bi gospodarstvo iduće godine moglo uroniti u recesiju.
Strahovanja od recesije pojačana su i zbog toga što su jučer i europska te britanska središnja banka podignule kamatne stope za 0,50 postotnih bodova. S redovne sjednice čelnici Europske središnja banke poručili su i da će trebati dodatno značajno povećanje kamata kako bi se suzbila inflacija.
Zbog toga su i na europskim burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,93 posto, na 7.426 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,28 posto, na 13.986 bodova, a pariški CAC 3,09 posto, na 6.522 boda.
Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer se ulagači plaše recesije, s obzirom da središnje banke najavljuju daljnje povećanje kamatnih stopa kako bi suzbile inflaciju.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,8 posto, pa je na putu tjednog gubitka većeg od 2 posto.
Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,9 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,1 i 0,8 posto.
Tako azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta drugi dan zaredom. Dow Jones skliznuo je 2,25 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,5, a Nasdaq indeks 3,2 posto.
Dolar ojačao, cijene nafte pale
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 104,37 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,74 boda.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 135,70 na 137,30 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0640 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0665 dolara.
Cijene su nafte, pak, pale jer se trgovci plaše da će s usporavanjem gospodarskog rasta oslabiti i potražnja za ‘crnim zlatom‘. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,36 posto, na 80,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,43 posto, na 75,80 dolara.