Nema više klađenja na jedan poslovni model, treba biti heterogen
Investicijska konferencija, Okrugli stol 3: Aleksandar Gavrilović, Viktor Lučić, Davor Aničić, Tomislav Nikočević, Ivana Matanović i Gordana Gelečer
Kako je rekao Končarov direktor, potrebno je napadati različite segmente i širiti poslovne modele jer nitko nema kristalnu kuglu
Energetika prolazi kroz duboku transformaciju u kojoj se sve više isprepliću tehnologija, digitalizacija i geopolitika, istaknuo je direktor Sektora za korporativnu strategiju i razvoj poslovanja Končara Viktor Lučić na panelu u sklopu Liderove Investicijske konferencije.
Naglasio je da je riječ o industriji s izrazito dugim razvojnim ciklusima, ali da je digitalizacija u posljednjem desetljeću donijela itekakav napredak. Dodao je kako se u energetiku slijevaju djelatnosti koje su nekada bile odvojene, od umjetne inteligencije i podatkovnih centara do kibernetičke sigurnosti, zbog čega kompanije moraju širiti svoje poslovne modele.
– Energetika je danas usko povezana s geopolitikom, a ne možete se kladiti samo na jednu tehnologiju ili jedan poslovni model. Morate biti heterogeni i napadati različite segmente jer nitko nema kristalnu kuglu. Prije pet godina bilo je neobično da energetska kompanija osnuje tehnološku tvrtku poput Končar Digitala, a danas je to sasvim prirodno. Isto vrijedi i za podatkovne centre ili sigurnosni segment. Možda na prvi pogled nemaju veze s energetikom, ali infrastruktura koju gradite mora biti zaštićena i povezana s drugim sektorima – rekao je Lučić.
Govoreći o globalnom tržištu, istaknuo je da SAD tradicionalno štiti domaće proizvođače u energetskom sektoru te da tvrtke koje žele poslovati na tom tržištu moraju biti fizički prisutne. Dodao je kako energetske kompanije moraju pratiti globalne poremećaje jer se svaka naftna kriza prije ili kasnije prelije na tržište električne energije.
Zbog toga Končar aktivno razmatra akvizicije i ulaganja u nove tehnologije, pri čemu je, kako kaže, povećanje kapaciteta logičan smjer razvoja, ali treba pratiti i potencijalne disruptivne promjene koje mogu preoblikovati industriju.
No, Europa teško može konkurirati najvećim svjetskim igračima u razvoju umjetne inteligencije, ali zato ima priliku ostvariti značajnu prednost u njezinoj primjeni u tradicionalnim industrijama, smatra CEO Velebit.ai-ja Davor Aničić. Istaknuo je kako će upravo tvrtke koje ulažu u digitalizaciju i implementaciju AI rješenja ostvariti najveće koristi kroz povećanje učinkovitosti i optimizaciju poslovnih procesa.
– Umjetna inteligencija na razini konkretne primjene nije balon, ali u investicijskom smislu dijelom jest. Kada govorimo o optimizaciji poslovanja i industrijskih procesa, ulaganje u AI ima smisla i donosi rezultate. U razdoblju brzih tehnoloških promjena treba proaktivno ulagati i istraživati nove prilike, čak i uz rizik neuspjeha. Važno je brzo shvatiti što za vašu industriju funkcionira, a što ne – istaknuo je Aničić.
Osvrnuo se i na položaj Europe u globalnoj tehnološkoj utrci, ocijenivši da je kontinent zakasnio, među ostalim i zbog složene regulative. Iako smatra da je zaštita privatnosti važna, upozorio je da je GDPR usporio razvoj inovacija i otežao rast startupova, dok velike međunarodne kompanije lakše ispunjavaju regulatorne zahtjeve. Dodao je kako je Europska unija postala tehnološki ovisna te bi trebala pojednostaviti regulatorni okvir kako bi privukla investitore i olakšala razvoj domaćih tehnoloških tvrtki.
Ipak, fondovi rizičnog kapitala danas ne procjenjuju samo kvalitetu poduzetničke ideje, već i mogućnost da startup u budućnosti privuče nove investicijske runde, istaknuo je Tomislav Nikočević iz SQ Capitala. Budući da ulažu u vrlo ranoj fazi razvoja tvrtki, njihova je zadaća procijeniti hoće li kasniji ulagači biti spremni financirati daljnji rast.
– Kao rani investitori moramo razmišljati što će investitori nakon nas htjeti financirati. Primjerice, interes za SaaS modele značajno je pao i to utječe na naše odluke. S druge strane, kapitala danas ne nedostaje, ima ga više nego ikada, a Europska unija kroz Europski investicijski fond osigurala je dovoljno sredstava za ambiciozne poduzetnike s dobrim idejama i kvalitetnom izvedbom. Danas nije neobično da dva mlada osnivača u ranoj fazi prikupe nekoliko milijuna eura za razvoj svoje ideje – rekao je Nikočević.
Dodao je kako SQ Capital posluje kroz dvije investicijske vertikale, jednu za ranu i drugu za kasniju fazu razvoja poduzeća, što omogućuje dugoročnije praćenje tvrtki. Kao primjer uspješne transformacije izdvojio je riječku tvrtku Aestus, koja je spojila tradicionalni računovodstveni segment s novim tehnologijama i na taj način stvorila inovativan poslovni model.
Jedna od industrija budućnost definitivno je gaming, no ujedno je i jedna od najzahtjevnijih kreativnih industrija jer razvoj proizvoda traje godinama, a uspjeh nikada nije zajamčen, istaknuo je Aleksandar Gavrilović iz Hrvatske udruge proizvođača videoigara (CGDA).
Naveo je kako se prosječna videoigra razvija oko tri godine, dok najveći svjetski projekti, poput GTA-a, nastaju više od desetljeća, zbog čega je posebno važno osigurati potporu mladim studijima koji tek ulaze na tržište.
– Investitori najčešće žele ulagati tek kada već imate dokazano uspješan proizvod i izgrađenu publiku. Tada vam kapital služi za daljnje širenje, a ne za dokazivanje koncepta. S druge strane, hrvatska gaming scena uglavnom razvija nezavisne indie igre koje imaju snažnu umjetničku komponentu i nude kraća iskustva, za razliku od velikih franšiza koje igrače zadržavaju godinama. Iznimke poput SCUM-a postoje, ali one nisu pravilo – rekao je Gavrilović.
Kao jedan od najvećih izazova domaće industrije izdvojio je obrazovanje. Smatra da razvoj gaming sektora zahtijeva specijalizirane studijske programe i sustavno stvaranje kadrova, pri čemu je posebno pohvalio razvoj gaming ekosustava u Novskoj. Istaknuo je da većina ljudi koji danas rade u industriji dolazi iz drugih struka jer odgovarajuće formalno obrazovanje u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno razvijeno.
Novska je razvoj gaming industrije prepoznala kao priliku za gospodarsku transformaciju grada, istaknula je zamjenica gradonačelnice Ivana Matanović. Podsjetila je da se grad još 2018. godine prijavio na natječaj Ministarstva gospodarstva za razvoj poduzetničkih inkubatora te odlučio specijalizirati upravo za gaming, čime se izdvojio od ostalih hrvatskih poduzetničkih centara.
– Gaming nas je specijalizirao, učinio prepoznatljivima i privukao velik broj ljudi koji su otvorili vlastite tvrtke te proširili cijeli ekosustav. Imali smo poduzetničku zonu koja godinama nije privukla nijednog investitora pa smo odlučili preseliti gradsku tvrtku, potom je stigla građevinska industrija, otvoren je srednjoškolski smjer za gaming i izgrađen gaming centar. Pokazalo se da je to bila jedna od najboljih odluka koje smo donijeli – rekla je Matanović.
Naglasila je da Novska nastoji investitorima maksimalno pojednostaviti proces ulaganja. Kada se pojavi ozbiljan projekt, grad na jednom mjestu okuplja sve relevantne institucije kako bi se investicija što brže realizirala, a investitorima se nude i konkretne financijske olakšice poput oslobađanja od komunalne naknade ili sufinanciranja komunalnog doprinosa. Dodala je da grad za svakog investitora priprema detaljnu procjenu svih troškova kako bi proces ulaganja bio što transparentniji i predvidljiviji.
