Vladimir Žerjavić, ekonomist koji je brojkama rušio mitove

Na današnji dan, 2. kolovoza 1912., u Križu kraj Ivanić-Grada rođen je Vladimir Žerjavić, hrvatski ekonomist, demograf, publicist i stručnjak Ujedinjenih naroda, čovjek koji će desetljećima nakon završetka profesionalne karijere postati jedan od najutjecajnijih istraživača ratnih gubitaka na prostoru bivše Jugoslavije.  

Bavio se industrijalizacijom

Iako ga javnost danas najviše pamti po procjenama broja žrtava Drugoga svjetskog rata, najveći dio radnog vijeka proveo je kao ekonomist. Nakon studija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu radio je u drvnoj industriji i bankarstvu, a nakon Drugoga svjetskog rata u Ministarstvu industrije, Institutu za naftu, Ekonomskom institutu i drugim ustanovama koje su se bavile gospodarskim razvojem i industrijskim investicijama.  

Razvojni ekspert UN-a

Godine 1958. odlazi u inozemstvo kao savjetnik za industrijski razvoj, a od 1964. djeluje kao ekspert Ujedinjenih naroda. Sudjelovao je u projektima industrijalizacije i gospodarskog razvoja u zemljama Afrike, Azije i Srednje Amerike, što ga je učinilo jednim od rijetkih hrvatskih ekonomista s tako opsežnim međunarodnim iskustvom.

U svojoj karijeri najviše se bavio svojevrsnom razvojnom ekonomijom vrlo tipičnom za drugu polovicu 20. stoljeća. Zalagao se za industrijalizaciju, gospodarski razvoj manje razvijenih zemalja, povezivao je  demografska kretanja i gospodarski razvoj i oslanjao se na statistiku, brojke i empirijske podatke, što će kasnije primijeniti i na demografska istraživanja.

Statistička procjena broja žrtava rata

Tek nakon umirovljenja 1982. započinje posao po kojem će ostati trajno upisan u hrvatsku i regionalnu povijest. Vrativši se u Zagreb nakon više od dva desetljeća rada u inozemstvu, počeo se baviti analizom stanovništva i demografskih kretanja. Kao ekonomist naviknut na statističke metode i rad s velikim skupovima podataka, primijenio je isti pristup na jedno od najosjetljivijih pitanja jugoslavenske povijesti: broj žrtava Drugoga svjetskog rata.  

Rezultat je bila knjiga Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu iz 1989. godine. Na temelju popisa stanovništva, prirodnog prirasta i drugih demografskih pokazatelja procijenio je da je na području Jugoslavije tijekom rata poginulo oko 1,027 milijuna ljudi, znatno manje od brojke od 1,7 milijuna žrtava koja se desetljećima ponavljala u službenoj jugoslavenskoj historiografiji.  

Raskrinkavanje mitova o Jasenovcu i Bleiburgu

Žerjavićeva istraživanja obuhvatila su i najspornije teme ratne povijesti, prije svega Jasenovac i Bleiburg. Upravo zato našao se na udaru nacionalista s obje strane. Njegove procjene jasenovačkih žrtava bile su znatno niže od brojki koje su desetljećima promovirali velikosrpski politički i publicistički krugovi, zbog čega je bio izložen žestokim kritikama iz Srbije. Istodobno, njegove procjene bleiburških i poratnih žrtava bile su niže od brojki koje su zagovarali pojedini hrvatski nacionalistički autori, pa je kritike doživljavao i iz dijela hrvatske desnice.  

Procijenio je da je u Jasenovcu ubijeno oko 85.000 ljudi. Prije toga baratalo se brojkom od oko 700.000, a u velikosrpskoj nacionalističkoj publicistici spominjalo se i više od milijun žrtava. Danas su procjene većine relevantnih istraživača i institucija uglavnom u rasponu od oko 80.000 do 100.000 žrtava, što je vrlo blizu Žerjavićevim rezultatima.

Kod Bleiburga je situacija još složenija jer nije riječ samo o događajima na Bleiburškom polju nego i o poslijeratnim likvidacijama tijekom tzv. Križnog puta. Žerjavić je procjenjivao da je ukupno stradalo oko 50.000 Hrvata te još približno 20.000 pripadnika drugih naroda i formacija, dakle ukupno oko 70.000 ljudi. Ranije su se procjene kretale od nekoliko desetaka tisuća do preko 100.000, a u dijelu emigrantske i hrvatske nacionalističke literature do čak 200.000, 300.000 pa i više stradalih. 

Demografijom protiv politiziranja

Žerjavić je ustrajavao da se o broju stradalih ne može odlučivati političkim potrebama, nego isključivo demografskom i statističkom metodologijom. Upravo je zbog toga među rijetkim autorima čiji su radovi izazivali nezadovoljstvo na suprotnim krajevima političkog spektra.  

Zanimljivo je da su njegovi zaključci bili vrlo slični rezultatima srpskog statističara Bogoljuba Kočovića, koji je neovisno o njemu provodio vlastita istraživanja ratnih gubitaka. Podudarnost njihovih rezultata dodatno je ojačala vjerodostojnost procjena koje se danas u međunarodnoj historiografiji uglavnom smatraju među najpouzdanijima.  

Vladimir Žerjavić umro je u Zagrebu 5. rujna 2001. godine u dobi od 89. godina. Ostao je upamćen kao čovjek koji je gotovo cijeli radni vijek proveo kao ekonomist i razvojni stručnjak Ujedinjenih naroda, a tek nakon odlaska u mirovinu ostvario najveći društveni utjecaj, pokušavajući brojkama odvojiti povijesne činjenice od političkih mitova.