Nizozemska ministrica za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju Elisabeth ‘Liesje’ Schreinemacher smatra da će zelena tranzicija Europe bez Kine biti nemoguća dokle god Europska unija ne razriješi dio svoje gospodarske ovisnosti o azijskim energentima.
Zapad se trenutno našao u nezavidnoj situaciji dok nastoji povećati domaću potražnju za čistom energijom i prijeći na električna vozila, područje u kojem trenutno dominiraju tvrtke sa sjedištem u Kini.
Iako se SAD odlučio u potpunosti maknuti od Kine, Europa je do sada postupala s više opreza budući da je njeno gospodarstvo više ovisno o Aziji, a to se može vidjeti i zbog teške situacije koja je nastala prilikom kažnjavanja Rusije za invaziju na Ukrajinu.
– Oni iznimno puno rade na istraživanju i razvoju i stvarno bi bila šteta da se potpuno odvojimo od Kine – rekla je Schreinemacher za Financial Times dodajući da Nizozemska ima ‘snažne trgovinske odnose s Kinom’ i da ‘trebamo jedni druge kada je u pitanju održivost naših gospodarstava i zelena tranzicija’.
Čelnici G7 prošlog su se tjedna složili ‘umanjiti rizik’ svojih odnosa s Kinom nastojeći uvoziti više sirovina iz drugih izvora i izgraditi vlastitu industriju čiste tehnologije.
Nizozemska ministrica planira do kraja godine posjetiti Kinu, a kako je rekla, smanjenje strateške ovisnosti za nju ne znači da bi u potpunosti trebali zaustaviti trgovinu, barem dok ne ‘diverzificiramo svoje izvore i naše vrijednosne lance’.
Europska je unija još u ožujku iznijela svoje planove za više domaćeg rudarenja i obrade kritičnih materijala, a sljedeći mjesec bi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen trebala predstaviti strategiju ekonomske sigurnosti, unatoč bojazni u nekim državama članicama da se blok kreće protekcionističkim putem.
Kina naime kontrolira gotovo svaki svjetski lanac opskrbe solarnom energijom i velik dio globalnih kapaciteta za preradu minerala koji su ključni za zelenu tranziciju.
Žele da Bruxelles podrži mjere protiv Kine
Schreinemacher pak smatra da bi Europska unija trebala dobro razmisliti prije nego što pregleda europska ulaganja u kinesku tehnologiju, o čemu su ranije ovog mjeseca raspravljali čelnici G7. Opisala je takozvani ‘screening izlaznih ulaganja’ kao ‘vrlo težak instrument’ koji se koristi za zaštitu gospodarskih interesa bloka.
– Mislim da je vrlo važno da točno znamo koji je cilj toga i kako ga izvršiti – poručila je.
Također je naglasila da su ovlasti za ekonomsku sigurnost ostale u rukama nacionalnih vlada, iako Washington vrši pritisak na Europu da se pridruži njihovom ograničenju trgovinskih veza s Kinom.
Dužnosnici SAD-a i EU-a, uključujući državnog tajnika Antonyja Blinkena, raspravljat će o pregledu izlaznih ulaganja i koordiniranoj kontroli izvoza na sastanku 31. svibnja, prenosi Financial Times.
Rasprave će nastojati povećati ‘razumijevanje alata politike koji su dostupni za rješavanje rizika nacionalne sigurnosti na holistički način’, stoji u tekstu.
Podsjetimo, Haag i Tokio pridružili su se Washingtonu u zabrani izvoza najosjetljivije tehnologije za proizvodnju silicijskih čipova u Kinu, posebno jer je Peking pojačao pritisak na Tajvan, globalno središte za proizvodnju poluvodiča.
Nizozemska vlada objavila je da će najnapredniji strojevi za proizvodnju čipova zahtijevati izvoznu dozvolu, ne navodeći o kojim se modelima radi. Schreinemacher je rekla da će više detalja iznijeti ‘do ljeta’.
Sve je ovo pogodilo nizozemski ASML, jedinog proizvođača naprednih strojeva u EU, no Schreinemacher želi da Bruxelles podrži mjere kako bi druge države članice mogle slijediti primjer i obećati da neće ponovno izvoziti opremu proizvedenu u Nizozemskoj.
– To bi više bio znak podrške ovim mjerama – objasnila je.
Iako je Kina uzvratila SAD-u zabranom korištenja čipova koje proizvodi Micron u infrastrukturnim projektima, Schreinemacher odbija pak spekulirati o tome bi li se nizozemske tvrtke mogle suočiti sa sličnom akcijom nakon što je Peking zaprijetio odmazdom.