Novac za velike projekte stanogradnje je spreman, ali ih nema

Domaće tržište stambenih kredita prolazi kroz značajnu transformaciju koju obilježavaju rekordni volumeni, ali i promjena profila samih korisnika te vrlo skori golemi utjecaj tehnologije, ponajprije umjetne inteligencije. Kako se čulo na panelu 'Bankarstvo u novom ciklusu: Profitabilnost, stambeno kreditiranje i održivost tržišta nekretnina' održanom na HUB-ovoj konferenciji Financijsko tržište, za Hrvatsku poštansku banku prošla godina bila je najbolja ikad za stambene kredite, kazao je predsjednik Uprave Marko Badurina.

Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke

- Hrvatski bankovni sustav je vrlo konkurentan. Sada su volumeni kreditiranja manji, a za ovu godinu očekujemo oko 10 posto nominalnog rasta - kazao je Badurina. Raiffeisen Bank Austria (RBA) i ove godine bilježi značajan rast potražnje, ne samo volumena već i broja odobrenih kredita. - Rast volumena je izražen u prvom ovogodišnjem kvartalu. Na godišnjoj razini naš udjel u stambenim kreditima se skoro udvostručio - istaknula je predsjednica Uprave Liana Keserić.

Do kraja godine 2,5 posto

Kad je riječ o daljnjem rastu kreditiranja, jedno od najvažnijih pitanja su buduće kamatne stope. Domaća bankovna industrija ističe kako su kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj među najnižima u Europi. Zadnji podaci pokazuju da su kamatne stope blago povećane za šest baznih bodova, na 3,3 posto. Marko Badurina podsjetio je kako ključne odluke o tom pitanju određuje Europska središnja banka (ECB), dok manji utjecaj imaju lokalni čimbenici, poput visoke likvidnosti banaka.

Liana Keserić, predsjednica Uprave RBA

- Vidjet ćemo u lipnju hoće li ECB podići kamate. Vjerojatno će biti oprezni, stoga ne očekujem agresivno dizanje kamatnih stopa kao 2022. i 2023. - kazao je Badurina. Liana Keserić kaže kako osnovni scenarij kazuje da će u lipnju doći do povećanja ključnih kamatnih stopa ECB-a za 25 baznih bodova. - Do kraja godine kamatne stope ECB-a mogle bi biti na 2,5 posto - smatra Keserić.

Po njezinu sudu, lanjski veliki val refinanciranja kombinacija je dva faktora: povoljnih tržišnih okolnosti te povećanja financijske pismenosti. - To nije bio kratkoročni oportunizam već su klijenti postali aktivni, a ne pasivni korisnici kredita. S time se složio Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke koji smatra da ogroman utjecaj na kreditiranje ima znanje klijenata.

Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke

- Ranije je prevladavao stav da uzmeš stambeni kredit i čekaš da ga otplatiš. Danas ljudi stalno gledaju što bi mogli promijeniti. Primjerice, kroz ankete pratimo koliko ljudi komuniciraju o svojim financijama. U Hrvatskoj čak 70 posto stanovnika nerado razgovara o svojim financijama. U 2024. smo provodili anketu koja je pokazala da je 35 posto ispitanika odgovorilo kako razgovara s bliskim osobama o financijama. Anketa iz prvog kvartala ove godine pokazala je rast takvih ispitanika na 42 posto - naglasio je Žižek.

Ostali bez trećine klijenata

Addiko banka je specifična po tome što je odustala od plasmana stambenih kredita i fokusirala se na gotovinske kredite. Kako je kazao Žižek, procjene banke govore da su zbog toga izgubili 30 posto potencijalnih klijenata. - Zašto nismo u stambenim kreditima? Nastojali smo biti dobri u korisničkom iskustvu, a stambeni kredit je najzahtjevniji u tome. Drugi je razlog efikasnost pravosuđa u Hrvatskoj. Kad kod nenaplativog kredita želite realizirati kolateral, to traje predugo - istaknuo je Žižek.

Jedan od uzroka rasta cijena nekretnina po čemu je Hrvatska u neslavnom europskom vrhu jest i nedovoljna ponuda nekretnina. Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke, podsjetio je da su cijene kvadrata rasle 14 posto, što znači da je ponuda premala. - Svi traže novogradnju, posebno u Zagrebu. Za investitore su procesi spori, velikih projekata trenutno nema. Za banke likvidnost nije problem, sve možemo financirati - istaknuo je Békeffy.

Sudionici panela istaknuli su kako ne vide velike projekte u zapadnoeuropskom smislu. Iskusni developeri, kad imaju velike projekte, rascjepkaju ih na više manjih projekata, kako bi održali cijenu. Po sudu čelnika OTP banke, upravo zato tržište kapitala ne može odigrati veliku ulogu u povećanju ponude.

Békeffy je ocijenio kako bi u povećanju ponude nekretnina veću ulogu trebao odigrati porez na nekretnine, u smislu da više opterećuje vlasnike praznih stanova i onih za kratkoročni najam. Osim toga, priuštivost nekretnina znatno bi trebalo podignuti uređenje tržišta najma, smatra Liana Keserić, pozvavši na bolje regulatorno uređenje tog tržišta.