Vujčić: Bankovni sustav je stabilan, ali naziru se problemi

Bankovni sustav u Hrvatskoj je profitabilan, dobro kapitaliziran i s rekordno niskim udjelom loših kredita, ali određeni problemi naziru se na obzoru. Kako je na konferenciji Financijsko tržište koja se održava u Opatiji kazao guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, Hrvatska je trenutno jedna od tri najbrže rastućih europskih gospodarstava, znatno iznad predpandemijskog trenda za razliku od ostatka eurozone koja je značajno ispod.

- No, vidljivo je ponovno akumuliranje makroekonomskih neravnoteža. Ponajprije, snažna domaća potražnja produbljuje robni deficit što pogoršava vanjsku trgovinsku bilancu. Nadalje, rast kredita u privatnom sektoru odvija se uz pogoršanje salda tekućeg računa, s prognozom povećanja tog deficita - istaknuo je Vujčić.

Rast cijena nekretnina kojem svjedoči Hrvatska jedan je od najvećih u EU. U usporedbi kreditnog rasta s drugim članicama, pri vrhu smo s Portugalom i Bugarskom, kazao je guverner.

Na repu Europe

Središnja banka je primijetila i da se viškovi kapitala u domaćem bankovnom sektoru sada dosta brzo smanjuju, usprkos snažnoj profitabilnosti. Smanjenje viškova kapitala odraz je rasta rizikom ponderirane imovine i isplate dobiti, uz divergenciju među grupama banaka. Visoke isplate dobiti koje povlače strane vlasnice domaćih banaka ograničavaju organski rast kapitala, no izdavanja dodatnih instrumenata to djelomično kompenziraju.

U tom kontekstu, relativna pozicija Hrvatske u EU se pogoršava, te smo po višku kapitala na repu Europe. - To je isto razlog da budemo oprezni - istaknuo je Vujčić. Guverner se osvrnuo i na trendove u kreditiranju istaknuvši kako kreditni ciklus, unatoč činjenici što traje već 10 godina, i dalje ubrzava, ali ne po stopama kao prije velike financijske krize. Međutim, kreditiranje je usmjereno u djelatnosti koje povijesno snažno osciliraju s gospodarskim ciklusima. Tako je od 2022. do 2025. najviše kredita 'otišlo' u građevinarstvo.

U takvim okolnostima HNB poduzima mjere koje idu u dva smjera. Prvi je jačanje otpornosti banaka, a drugi ublažavanje sistemskih rizika. Vujčić je istaknuo kako je HNB zatražio od banaka podizanje protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, s četiri do šest na osam i pol posto. Po Vujčićevu sudu, mjere ograničavanja kreditiranja potrošača djeluju, na način na koji je HNB i očekivao. - Udjel stambenih kredita s povišenim DSTI omjerom se znatno smanjio. Tada smo najavili da će mjere više 'gristi' gotovinske, i to se i događa - kazao je Vujčić.

Opasan presedan

Tezu o snažnom bankovnom sustavu istaknula je i Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB). Takav bankovni sustav nudi uvjete financiranja koji su konkurentni s uvjetima u EU. Naime, kamatne stope na stambene kredite hrvatskih banaka ispod su prosjeka EU i niže su nego u Njemačkoj, kazala je Perko.

Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka

Međutim, niže kamatne stope nisu jedini faktor bolje priuštivosti nekretnina za građane, dodala je. Po rastu cijena nekretnina u 2025. bili smo treći među članicama EU-a, a veći rast su imali samo Portugal i Mađarska. Kako je kazala čelnica HUB-a, na rast cijena nekretnina stambeno kreditiranje ima vrlo mali utjecaj jer se između 60 i 70 posto kupnji financira gotovinom.

Rješenje za veću priuštivost nekretnina sastoji se od četiri aspekta. Prvi je rasteretiti investitore, potom 'propuhati' administraciju, zatim unaprijediti prostorne planove te na kraju razviti tržište kapitala. U tom kontekstu, bankovni sektor rado bi vidio razvoj nekretninskih fondova. Čelnica HUB-a osvrnula se i na očekivanja u vezi presude oko konverzije kredita u švicarskom franku.

Dobra makroekonomska pozicija Hrvatske može zaustaviti nesigurnost pravnog sustava. - Danas to boli bankarski sustav, sutra će nekoga drugoga. Problem za koji smo mislili da smo riješili prije 11 godina nama je još uvijek tema, Vrhovni sud i dalje odlučuje o zakonitosti konverzije. Zatražili smo izuzeće sudaca za koje smatramo da su u sukobu interesa, to nismo dobili, i to je opasan presedan - istaknula je Perko.