Ekonomski sentiment pao na razinu pandemijske 2020. godine

Hrvatska inflacija ubrzala je u travnju na 5,8 posto prema nacionalnom indeksu, a harmonizirana stopa dosegla je 5,4 posto, što su razine koje nismo viđali dulje vrijeme. Istovremeno, ankete bilježe nagli pad ekonomskog i potrošačkog sentimenta, a industrijska proizvodnja i trgovina na malo slabe. Sve to zajedno slika je gospodarstva koje ulazi u zahtjevno razdoblje, pokazuje detaljna PBZ-ova Tjedna analiza.

Iza inflacijskog skoka stoji ponajprije energija, čije su cijene u travnju porasle 17,5 posto na godišnjoj razini, a samo gorivo odgovorno je za dvije trećine tog doprinosa. Cijene usluga ubrzale su na 8,2 posto, dok je rast cijena hrane blago usporio na 3,7 posto. PBZ-ovi analitičari Ivana Jović i Ana Lokin naznačuju da bi lipanjski krug makroekonomskih procjena mogao donijeti korekciju dosadašnje prognoze prosječne harmonizirane inflacije za 2026. godinu, koja je iznosila 4,6 posto, i to prema gore. Neizvjestan horizont otvaranja Hormuškog tjesnaca, koji utječe na globalne cijene nafte, u kombinaciji s nadolazećom turističkom sezonom i još uvijek solidnom domaćom potražnjom ne ostavlja prostora za optimizam kada je inflacija u pitanju.

Na razini eurozone inflacija je u travnju ubrzala na 3,0 posto s 2,6 posto u ožujku, što je najviša razina od rujna 2023. godine. I ovdje je energija glavni pokretač jer su cijene energenata skočile s 5,1 posto na čak 10,9 posto na godišnjoj razini. Temeljna inflacija, koja ne uključuje energiju, hranu, alkohol i duhan, blago je pala na 2,2 posto, što je ohrabrujući signal, no analitičari upozoravaju da dugotrajan energetski šok povijesno ima tendenciju prelijevanja i na cijene usluga.

Što se tiče gospodarske aktivnosti, eurozona je u prvom tromjesečju 2026. rasla svega 0,1 posto, no taj je podatak uvelike iskrivljen naglim padom aktivnosti u Irskoj od 2,0 posto. Ostatak eurozone bez Irske bilježio je rast od 0,2 posto, što je bliže potencijalnoj stopi rasta. Zabrinjavajuće je ipak to što ankete sugeriraju loš ulazak u drugo tromjesečje. Indeks ekonomskog sentimenta Europske komisije pao je u travnju na razinu zadnji put zabilježenu u studenom 2020. godine, u punoj pandemijskoj godini, a pad je posebno izražen u očekivanjima buduće potražnje i proizvodnje.

U Hrvatskoj su dostupni podaci za prvo tromjesečje donijeli mješovitu sliku. Industrijska proizvodnja pala je 2,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, a realni promet u trgovini na malo blago je negativan na kvartalnoj razini, iako na godišnjoj razini bilježi rast od 3,1 posto, dijelom zahvaljujući lanjskom potrošačkom bojkotu koji je snizio bazu za usporedbu. Turizam je i dalje svjetla točka jer su dolasci i noćenja u startu godine rasli oko 9 posto. Prvu procjenu hrvatskog BDP-a za prvo tromjesečje Državni zavod za statistiku objavljuje 28. svibnja.

Pokazatelj ekonomskog sentimenta u travnju zabilježio je pad od 2,7 boda, što je najveći međumjesečni pad u posljednje dvije godine, a indeks potrošačkog povjerenja vratio se na razinu iz veljače 2025., kada su trajali potrošački bojkoti trgovačkih lanaca.

Na kraju tjedna ni američki Fed ni Europska središnja banka nisu mijenjali kamatne stope. Fed ih zadržava u rasponu od 3,50 do 3,75 posto, a ESB na dosadašnjim razinama. PBZ-ovi analitičari smatraju da tržišta s visokom vjerojatnošću ispravno anticipiraju podizanje europskih kamatnih stopa već na lipanjskom sastanku, dok za srpanj ostaju suzdržani. Kada je Fed u pitanju, sljedeći potez vjerojatnije je smanjenje nego povećanje kamatnih stopa, ali taj prostor se suzio i, ako energetski šok ne popusti brzo, smanjenje bi moglo biti odgođeno čak do 2027. godine.