Plenković: Omogućili smo fondovima da budu pogonsko gorivo gospodarstvu

Dok se Europa suočava s energetskom neizvjesnošću i demografskim padom, Hrvatska u svojim mirovinskim fondovima krije 'uspavanog diva' teškog gotovo 30 milijardi eura. Glavna je to poruka današnjeg Poslovnog foruma Udruge Prsten, održanog u zagrebačkom Hotelu Zonar, koji je na jednom mjestu okupio vrh države i vodeće ljude financijskog sektora.

Govoreći na tom forumu premijer Andrej Plenković istaknuo je da država i fondovi više ne smiju biti samo promatrači, već partneri u strateškim projektima.

– Potencijal od skoro 30 milijardi eura praktički parira cijelom državnom proračunu. Fleksibilizirali smo zakone i otvorili prostor da taj novac, uz maksimalnu sigurnost, postane pogonsko gorivo za našu energetiku, infrastrukturu i poljoprivredu. Tu si međusobno kucamo na otvorena vrata – poručio je Plenković.

Osvrnuo se i na širi društveni kontekst, naglasivši da su vladine intervencije tijekom energetske krize spriječile socijalni slom.

– Socijalna kohezija nije pala s neba. Dok je oporba prognozirala 400 tisuća otkaza, mi danas imamo rekordnu zaposlenost i rast plaća koji je pobijedio inflaciju – rekao je premijer.

Premijer je upozorio i o demografskim trendovima, ističući da je to 'horizontalni europski problem' koji zahtijeva nadstranački konsenzus. Usporedio je Europu s Afrikom, istaknuvši dramatične razlike u prosječnoj starosti stanovništva. Naglasio je i da Vlada godišnje ulaže 840 milijuna eura u demografske mjere, ali da je riječ o procesu koji će trajati desetljećima.

Potaknut pitanjima o aferama u sportskim savezima, Plenković je naglasio da korupcija nije sustavni problem već odgovornost pojedinaca koji 'otimaju od onih kojima je novac namijenjen'.

Najavio je novi koncept nadzora trošenja javnog novca u sportu koji priprema ministar Glavina.

–  Ovo ostavlja lošu etiketu na sport u kojem smo kao narod iznimno uspješni. Nećemo dopustiti generalizaciju, ali ćemo precizno identificirati odgovorne – poručio je.

Na kraju se osvrnuo i na situaciju u Hormuškom tjesnacu, objasnivši važnost slobodne plovidbe za globalne cijene nafte. Iako Hrvatska nema kapacitete za presudnu vojnu ulogu, premijer je potvrdio da pratimo situaciju u okviru NATO saveza, svjesni da svaka eskalacija na Bliskom istoku izravno utječe na domaće gospodarstvo.

Na Poslovnom forumu je govorio i predsjednik Uprave AZ mirovinskog fonda, Kristijan Buk, brojkama je potkrijepio premijerove teze. Istaknuo je da mirovinski fondovi danas upravljaju imovinom koja čini čak 30 posto hrvatskog BDP-a, što ih čini najvažnijim izvorom domaćeg kapitala.

Mirovinski fondovi prilike trebaju tražiti vani

– Hrvatski mirovinski fondovi su po nominalnim i realnim prinosima na prvom mjestu u Europi od 2010. do 2024. godine. Naš fond kategorije A ostvaruje prosječni godišnji prinos od 8,40 posto – istaknuo je Buk.

Kao najosnovniji primjer naveo je račun člana koji je kroz 23 godine uplatio 65.800 eura, a danas na računu ima gotovo 119.000 eura. Buk je naglasio da su fondovi spremni na još snažnija ulaganja u obnovljive izvore energije, proizvodnju hrane i infrastrukturu, ali pod jednim uvjetom.

– Tražimo projekte koji su skalabilni, profesionalno vođeni i investicijski opravdani. Mi smo stabilizacijski partner, ne tražimo povlastice, nego kvalitetu – poručio je Buk.

Referirajući se na temu foruma, potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić poručio je da mirovinski fondovi nisu neiskorišten kapital, ali da im treba otvoriti više kvalitetnih investicijskih prilika. Naglasio je kako upravitelji fondova pri slaganju portfelja moraju voditi računa i o prinosima i o sigurnosti ulaganja, zbog čega projekti moraju odgovarati njihovim standardnim investicijskim kriterijima.

Ćorić smatra da bi mirovinski fondovi veći dio prilika trebali tražiti na inozemnim tržištima, pri čemu je kao primjer naveo velike skandinavske fondove. Upozorio je da je Hrvatska premalo gospodarstvo da bi mogla apsorbirati stotine milijuna eura novog kapitala koji svake godine pristiže u fondove.

Odbacio je i mogućnost značajnijeg ulaganja fondova u željezničku infrastrukturu, uključujući nizinsku prugu prema riječkoj luci. Prema njegovim riječima, riječ je o skupim i dugotrajnim projektima koji ne mogu zadovoljiti uvjete potrebne za ulaganja mirovinskih fondova jer ne generiraju dovoljno stabilne i visoke prinose. Dodao je kako infrastrukturni projekti općenito ne donose visoke povrate, zbog čega ih uglavnom financira država, prvenstveno zbog njihovog šireg društvenog i gospodarskog učinka.

Zaključio je da traženje prostora za ulaganja mirovinskih fondova kroz domaće infrastrukturne projekte nije optimalan smjer, istaknuvši pritom da su fondovi od svojeg osnutka ostvarili i nominalno i realno dobre prinose te time opravdali svoju ulogu.

Sličan stav iznio je i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi Alen Ružić, naglasivši da kapital fondova predstavlja štednju građana i zato mora biti ulagano oprezno i odgovorno. Podsjetio je i na zakonske izmjene iz 2024. godine koje su liberalizirale mogućnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova te pridonijele rastu prinosa.

Ružić je poručio kako razlog zbog kojeg fondovi ne ulažu više u domaće gospodarstvo nije jednostavan, istaknuvši da ulaganja ne ovise samo o tome je li projekt domaći, nego prije svega o tome je li kvalitetno pripremljen, transparentan i dugoročno održiv.