Ništa se neće promijeniti podizadnjem dobi za odlazak u mirovinu

Neugodna tema podizanja dobnoga praga za odlazak u mirovinu ponovno je otvorena nakon posjeta OECD-ova glavnog tajnika Mathiasa Cormanna Hrvatskoj. Gospodarski rast koji Hrvatska ostvaruje i dalje ne uspijeva pokriti potrebe za proračunskim izdvajanjima za mirovine, a zbog loše demografske slike izgledi da će se situacija okrenuti nisu bajni. Usto se Hrvatska sporo približava europskim zemljama u kategoriji produktivnosti iako je nezaposlenost na rekordno niskim razinama, a strani radnici pritom namiruju potražnju za loše plaćenim radnim mjestima u ekspandirajućim sektorima poput turizma i graditeljstva.

Uloga stranaca u društvu doživljava se​ različito, dijelom i zbog toga što je otvaranje europskih granica pristupom EU-u hrvatskim građanima omogućilo da u inozemstvu pronađu radna mjesta koja su primjerena njihovu obrazovanju. Država je stoga odlučila ponešto postrožiti regulaciju i obvezati strance na radu u Hrvatskoj da uče naš jezik kako bi olakšala njihovu integraciju, a to sve ima posljedice na tržište rada.

O tim pojavama, paradoksima i neugodnim temama razgovarali smo s Predragom Bejakovićem, stručnjakom za javne financije, posebno u području mirovinskog sustava, obrazovanja i ekonomike rada. Godinama je bio djelatnik Instituta za javne financije, dobitnik je Godišnje nagrade za znanost Republike Hrvatske 2009., a danas je suradnik na Poslovnom veleučilištu Zagreb.

Je li rekordno niska nezaposlenost iluzija, odnosno posljedica iseljavanja, slabe demografije i uvrštavanja stranih radnika u statistiku?

– Nije iluzija, Hrvatska u stvarnosti bilježi znatan gospodarski rast. Naša je stopa rasta bruto domaćeg proizvoda u posljednjih desetak godina u prosjeku zavidnih 3,7 posto na godinu; u isto je vrijeme stopa u EU-u bila upola manja, 1,67 posto. Naravno, gospodarski rast nije jamstvo pune zaposlenosti, ali pomaže da se ona ostvari. Zaposlenost je iznimno bitna odrednica i u Hrvatskoj i u svijetu zato što, ako ste u Hrvatskoj zaposleni, veliki su izgledi da nećete biti siromašni; ako ste pak dugo radili puno radno vrijeme, onda će vam mirovina biti pristojna. Prije desetak godina imali smo rekordno visoku nezaposlenost, pogotovo mladih, iznad 30 posto; sad je pala na 20 posto.

Razlog je jednostavan: naš obrazovni sustav većinom ne osposobljava mlade osobe da stječu praktična znanja koja poslodavci traže, a poslodavci misle da nisu u tom smislu odgovorni pružiti im prostor za praksu. Nerealno je očekivati da obrazovne institucije potpuno pripreme mlade za tržište rada za svako zanimanje. Istina je da je Hrvatska zabilježila velik odljev u inozemstvo, što je utjecalo na smanjivanje nezaposlenosti. Govori se o 400-tinjak tisuća osoba, ali moglo bi ih biti i više zato što Nijemci bilježe da se doselilo mnogo više Hrvata nego što mi znamo. Istina je također da je mnogo manje mladih koji ulaze u svijet rada. Ali svejedno se ne može reći da je rekordno niska nezaposlenost iluzija.