I dok je Europska središnja banka prošlog tjedna deseti puta podignula kamatne stope na rekordno visoku razinu, ovoga se tjedna očekuje odluka američkog Feda, a prema svim predviđanjima kamatne bi stope američke središnje banke trebale ostati nepromijenjene. Tek pojedinci očekuju ponovno podizanje stopa, a prema svim anketama iznimno je nisko uvjerenje da će doći do smanjenja.
Uoči Fedove odluke oglasili su se i iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te su poručili da bi središnje banke trebale zadržati kamatne stope na sadašnjim visokim razinama ili ih dodatno podići kako bi pobijedile inflaciju, unatoč ‘sve vidljivijim‘ znakovima ekonomskih napetosti i protekcionizma diljem svijeta. Organizacija je za Financial Times rekla da je neophodno vidjeti trajan napredak u pobjeđivanju inflacije prije nego što se razmotri ublažavanje monetarne politike.
Osim što se očekuje da će Fed pauzirati dizanje kamatnih stopa, i to drugi puta ove godine, očekuje se i da će Engleska banka podići svoje kamatne stope na 15. uzastopnom sastanku o monetarnoj politici.
OECD je naime smanjio svoje prognoze za sljedeću godinu rekavši da ‘utjecaj strože monetarne politike postaje sve vidljiviji‘ te da je ‘poslovno i potrošačko povjerenje opalo, a oporavak u Kini izblijedio‘. Također su upozorili i da val protekcionističkih mjera šteti globalnoj trgovini.
Ipak, Clare Lombardelli, glavna ekonomistica OECD-a, rekla je da je čak i u SAD-u, gdje inflacija ‘izgleda pozitivnije‘ još uvijek ‘prerano proglasiti pobjedu‘. OECD je preporučio da Fed zadrži stope na trenutnom rasponu od 5,25 do 5,5 posto do druge polovice 2024. godine dok Europska središnja banka i Engleska banka dodatno zaoštravaju politiku.
Lombardelli je za Financial Times također rekla da bi središnje banke trebale pričekati dok se mnogi pokazatelji, uključujući ukupnu inflaciju, temeljnu inflaciju, pritiske na plaće i ponašanje cijena, ne ohlade kako bi mogle smanjivati svoje stope.
Moguća prelijevanja iz Kine
OECD je također prognozirao usporavanje kineskog rasta sa stopom koja pada daleko ispod službenog cilja Pekinga od ‘oko pet posto‘ u 2024. godini, a brže usporavanje Kine imalo bi značajne učinke prelijevanja u ostatku svijeta.
Pad domaće potrošnje od tri posto u Kini prenio bi se izravno kroz trgovinu na azijska gospodarstva i izvoznike robe, dok bi SAD i Europa bile teško pogođene samo ako bi došlo do značajnog pada globalnih cijena dionica.
Prema procjeni OECD-a, ako bi došlo do kombiniranog kineskog gospodarskog i šireg financijskog šoka, to bi srušilo više od trećine globalnog rasta. Poručili su i da bi trenutno najučinkovitije bilo da se uklone neke od nedavno postavljenih prepreka u trgovini.
– Ispravno je da su ljudi zabrinuti za sigurnost, ali ne morate smanjiti trgovinu da biste povećali otpornost – izjavila je Lombardelli.
Podsjetimo, nakon tri godine pandemijskih mjera, tržišta su otvaranje Kine dočekala s velikim pljeskom, a analitičari su očekivali da će se kinesko gospodarstvo ove godine brzo oporaviti, no svi podaci govore suprotno. Prema podacima objavljenim u srpnju, maloprodaja, industrijska proizvodnja i investicije u srpnju su rasle sporije od očekivanog, a veliki problem za ovo, drugo po veličini, svjetsko gospodarstvo stvorila je i blaga deflacija, o čemu smo već pisali u Lideru.