Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni oporavila se u kolovozu dok je u Hrvatskoj pala drugi mjesec zaredom, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata. Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u kolovozu 1,1 posto u odnosu na srpanj kada je prema revidiranim podacima pala 1,5 posto. U eurozoni porasla je 1,5 posto, nakon 2,3-postotnog smanjenja u srpnju.
Oporavak odražava stabilizaciju u sektoru kapitalnih dobara, čija je proizvodnja u kolovozu porasla za dva posto u EU i za 2,8 posto u eurozoni. U srpnju bila je pala za 2,8 posto u EU i za 3,8 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.
Stabilizirala se i proizvodnja u sektoru trajnih potrošačkih dobara, koji je u kolovozu bilježio rast proizvodnje za 0,3 posto u EU i za 0,9 posto u eurozoni. U prethodnom mjesecu bila je smanjena za 1,5 posto u EU i za 1,3 posto u eurozoni.
Proizvodnja energije naglo je pala, za 2,0 posto u EU u odnosu na srpanj kada je bila porasla za 0,3 posto. U eurozoni potonula je 2,1 posto nakon 0,2-postotnog smanjenja u srpnju.
Skok u Irskoj
Među zemljama EU-a čijim je podacima europski statistički ured raspolagao najveći rast proizvodnje bilježila je u kolovozu Irska, za 16,5 posto u odnosu na srpanj.
Među zemljama s izrazitijim rastom proizvodnje izdvojile su se i Estonija i Danska, gdje je uvećana za pet odnosno 4,3 posto.
U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u kolovozu pala 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je pala 1,1 posto.
Najveći pad proizvodnje bilježila je u kolovozu Švedska, za sedam posto u odnosu na srpanj. Slijedi Belgija gdje je smanjena za 6,1 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.
Stabilizacija
Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u EU u kolovozu je prema kalendarski prilagođenim podacima porasla 3,5 posto, nakon 0,8-postotnog pada u srpnju. U eurozoni uvećana je 2,5 posto, nakon što je u srpnju bilježila isti postotni pad, pokazuju revidirani podaci.
Na oba područja najsnažnije je na godišnjoj razini porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 8,9 posto u EU i za 8,2 posto u eurozoni.
Snažan rast zabilježen je i u proizvodnji trajnih potrošačkih dobara, za 4,2 u EU i za sedam posto u zoni primjene zajedničke europske valute. Proizvodnja energije pala je u eurozoni za 2,9 posto i za 0,5 posto u EU.
Hrvatska uz Estoniju
Među zemljama EU-a najsnažnije je u kolovozu na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Bugarskoj, za 16,5 posto. Slijede Litva i Danska s rastom proizvodnje za 14,4 odnosno 14,1 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u kolovozu porasla 0,7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 2,9-postotnog rasta u srpnju.
Isti postotni rast proizvodnje bilježila je u kolovozu i Estonija, a blizu je i Francuska s rastom proizvodnje za 0,8 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz. Najveći pad proizvodnje bilježila je Belgija, za 10,3 posto.