Trump: Glasine da ulažemo milijarde u Iran su lažne!

Iako je postizanje memoranduma o razumijevanju između SAD-a i Irana pozdravljeno kao povijesni geopolitički iskorak koji bi mogao stabilizirati Bliski istok, otvaranje summita G7 u francuskom Évian-les-Bainsu zasjenile su rasprave o tome tko će platiti cijenu tog mira. Američki predsjednik Donald Trump oštro je demantirao medijske napise da će Washington preuzeti financijski teret stabilizacije Teherana.

– Ne ulažemo nikakav novac u Iran. Ta glasina koja se jučer proširila potpuno je smiješna. Imamo pravo jednog dana ući i učiniti nešto ako to budem htio, ali u ovom trenutku SAD ne ulaže nikakav novac – izjavio je Trump novinarima na marginama summita.

Arapski kapital umjesto američkog proračuna

Špekulacije o financijskim teškim ustupcima pokrenute su nakon što su procurili detalji prema kojima uvjeti mirovnog sporazuma uključuju stvaranje investicijskog fonda za Iran vrijednog čak 300 milijardi dolara. S obzirom na to da je takav iznos alarmirao američke porezne obveznike, potpredsjednik JD Vance bio je prisiljen pojasniti strukturu tog paketa.

Vance je potvrdio da bi Teheran doista mogao dobiti pristup tim sredstvima, ali isključivo pod uvjetom da rigorozno ispunjava svoj dio preuzetih obveza. Što je još važnije za tržišta, fond neće biti financiran iz proračuna SAD-a, već od strane Koalicije obale Meksičkog zaljeva (zemalja bogatih naftom poput Saudijske Arabije i UAE-a), čime Washington prebacuje financijski rizik na regionalne partnere.

Pritisak na Izrael 

Unatoč postignutom napretku s Iranom, Trump je iskoristio summit kako bi poslao javno upozorenje Tel Avivu. Iako tvrdi da i dalje ima 'odličan odnos' s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, otvoreno je kritizirao način na koji Izrael vodi vojne operacije protiv Hezbollaha, unatoč nedavnom proglašenju prekida vatre.

– Nisam zadovoljan načinom na koji se Izrael ponio prema Libanonu. Libanon je nekada bio velika zemlja koja se sada ne može sama braniti, a svalio im se i teret Hezbollaha. Bibi sada mora pokazati puno veću odgovornost prema toj regiji – poručio je američki predsjednik.

Imperativ za biznis: Deblokada Hormuza

Iz poslovne i ekonomske perspektive, za europske lidere na summitu G7 ključna tema nije samo potpisivanje sporazuma (koje je najavljeno za petak), već hitno uspostavljanje stabilnosti na pomorskim rutama. Fokus je stavljen na Hormuški tjesnac, ključnu svjetsku arteriju za tranzit nafte i ukapljenog plina (LNG).

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen bila je vrlo izravna, naglasivši da se sloboda plovidbe mora vratiti bez ikakvih odgoda ili uvjetovanja.

– Ova kriza nam je očitala jasnu lekciju. Ponovno smo svjedočili tome kako se energetska ovisnost može pretvoriti u geopolitičko oružje. Na ovom summitu moramo donijeti konkretne strateške odluke o tome kako smanjiti našu ovisnost o tranzitu kroz Hormuški tjesnac – zaključila je Von der Leyen.

Podsjetimo, upravo su tenzije s Iranom prošle godine natjerale Trumpa na rani odlazak s tadašnjeg summita G7 u Kanadi, nakon čega je uslijedio kratkotrajni, ali intenzivni 12-dnevni rat između Izraela i Irana. Trenutačni memorandum stoga se na financijskim tržištima promatra s oprezom, kao pokušaj dugoročnog gašenja bliskoistočnog žarišta, no detalji ugovora koji će se otkriti u petak pokazat će pravu cijenu ovog geopolitičkog dila.