Dozvole za zbrinjavanje nuklearnog otpada tek iduće godine

Uspostava Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac, jedan od najkompleksnijih i politički najosjetljivijih infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj, ulazi u kritičnu administrativnu fazu u kojoj vladin institucionalni optimizam nailazi na realnost regulatornih procedura.

Prema Izvješću o provedbi Nacionalnog programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada, koje je danas prihvaćeno na Vladi, Banski dvori ostavljaju dojam da se projekt nalazi pred samim završetkom pripremne faze. U dokumentu se izričito navodi da je Studija o utjecaju na okoliš dovršena, da je sigurnosne analize pozitivno ocijenila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) te da je glavni projekt potreban za građevinsku dozvolu 'u visokoj fazi dovršenosti'.

Međutim, institucionalna slika o brzom napretku ne korespondira u potpunosti s proceduralnom stvarnošću na terenu.

Ekologija i javna rasprava, pa bauštela

U razgovoru za Lider, direktor Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško (Fond NEK), Josip Lebegner, otkriva da je izrada glavnog projekta trenutačno – na čekanju.

Nasuprot dojmu o skorom ishođenju dokumenata za gradnju, Lebegner objašnjava da se ključne administrativne stepenice moraju odraditi po strogo utvrđenom hodogramu. To znači da se prije bilo kakvog izdavanja dozvola mora provesti i službeno zaključiti cjeloviti postupak procjene utjecaja na okoliš (PUO). Riječ je o dugotrajnom procesu koji uključuje javne rasprave i evaluacije resornog ministarstva.

Prema Lebegnerovim procjenama, realan rok u kojem bi se mogle ishoditi i lokacijska i građevinska dozvola pomiče se za kraj sljedeće, 2027. godine.

Prekogranična procjena utjecaja

Podsjetimo, Centar se planira unutar bivšeg vojnog skladišnog kompleksa na južnim obroncima Trgovske gore, na ukupnoj površini većoj od 475 tisuća četvornih metara, odnosno oko 47,5 hektara. Projekt uključuje izgradnju dugoročnog skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad kapaciteta oko 2450 armiranobetonskih spremnika, kao i središnjeg skladišta za institucionalni radioaktivni otpad koje će nastati rekonstrukcijom postojećih vojnih objekata.

U sklopu centra planirana je i upravna zgrada s informativnim centrom te nova interna prometna i komunalna infrastruktura. Lokacija centra nalazi se oko 600 metara od granice s Bosnom i Hercegovinom i u blizini rijeke Une, zbog čega će se uz hrvatski postupak provesti i prekogranična procjena utjecaja na okoliš prema Espoo konvenciji.

Riječ je o projektu vrijednom oko 1,5 milijardi eura koji će se desetljećima financirati javnim novcem, a prvi računi na naplatu stižu već 2028. godine. Naime, Hrvatska kao 50-postotni suvlasnik NE Krško do 2028. mora početi preuzimati svoj dio radioaktivnog otpada nastalog radom elektrane.