Milijarde teku u podatkovne centre, ali TikTok i Telegram kvare posao

Utrka za umjetnom inteligencijom posljednjih godina temeljito je promijenila pravila igre u sektoru podatkovnih centara. AI modeli za treniranje i rad zahtijevaju ogromnu procesorsku snagu, a time i ogromne količine energije i prostora, pa su tvrtke koje pružaju računalstvo u oblaku prisiljene graditi nove kapacitete brže nego ikad prije. Ta potražnja otvorila je vrata ulagačima spremnima financirati skupu infrastrukturu, ali istodobno je podatkovne centre pretvorila u osjetljivo geopolitičko pitanje, jer od toga tko sjedi u poslužiteljskim dvoranama sve više ovisi i hoće li neki posao uopće biti financiran.

Rast projekata

Prema podacima agencije Dealogic, od početka godine ulagači su u 42 transakcije vezane za podatkovne centre uložili 58 milijardi dolara, što je znatan skok u odnosu na 34 milijarde dolara raspoređenih kroz 34 posla u istom razdoblju 2025. godine. Konzultantska kuća Oxford Economics procjenjuje da je trenutno u izgradnji gotovo 850 podatkovnih centara širom svijeta, ukupne vrijednosti oko sedam bilijuna dolara. Najviše projekata vodi se u Sjedinjenim Državama, gdje je u tijeku 228 gradilišta, dok Kina slijedi s 98 projekata, piše FT.

Među posljednjim poslovima izdvaja se ulaganje tvrtke DayOne, operatora podatkovnih centara sa sjedištem u Singapuru, koja planira uložiti 1,2 milijarde eura u novi centar u finskom Lahtiju, te se udružiti s finskom tvrtkom Hyperco na još jednoj lokaciji u Kouvoli. U Norveškoj je pak Green Mountain, lokalni operator podatkovnih centara, tijekom 2025. godine osigurao financijski paket vrijedan 371 milijun eura.

Unatoč snažnoj potražnji, dio ulagača i dalje s velikim oprezom pristupa ovom sektoru. Kirsty Barnes, partnerica u odvjetničkom društvu Simmons & Simmons, kaže da su podatkovni centri postali poprište geopolitičkog nadmetanja. Dodaje da ih se, u trenutku kada utrka za umjetnom inteligencijom usmjerava globalni kapital prema digitalnoj infrastrukturi, sve više promatra kroz prizmu provjere ulaganja i pitanja podatkovne suverenosti. U praksi to znači da se strana ulaganja u takve projekte sve češće provjeravaju iz sigurnosnih razloga, slično mehanizmima koji u Sjedinjenim Državama nadziru strani kapital u osjetljivim sektorima, dok europske zemlje sve odlučnije traže da podaci njihovih građana i tvrtki fizički ostanu na njihovom teritoriju.

Prema osobama upoznatima sa situacijom, dio investitora odustao je od projekata DayOnea u Finskoj i Green Mountaina u Norveškoj zato što je platforma TikTok, odnosno njezin pekinški vlasnik ByteDance, jedan od najmoprimaca na tim lokacijama. Pojava tog imena u ugovorima o zakupu odbila je neke potencijalne zajmodavce koji su strahovali za zaštitu podataka i nepredvidivost odnosa s Kinom.

Obostrana sumnja

Zanimljivo je da problem djeluje i u suprotnom smjeru. Kada je Green Mountain 2024. godine pokušavao osigurati financiranje, ByteDance je, kao jedan od najmoprimaca, izričito tražio da u poslu ne sudjeluju američki ulagači ili banke. Istodobno su se i neki globalni ulagači dvoumili oko ulaska u posao zbog napetosti s Kinom. Financijski paket je naposljetku ugovoren, a predvodila ga je tvrtka Macquarie Capital Principal Finance, kojoj su se pridružili japanska banka Nomura, njemačka investicijska tvrtka Patrizia i austrijski infrastrukturni ulagač Kommunalkredit.

Glasnogovornik ByteDancea izjavio je da tvrtka u svom redovnom poslovanju, uključujući projekte podatkovnih centara, surađuje s globalnim financijskim institucijama, među kojima su i one iz Sjedinjenih Država. TikTok je u međuvremenu radio na tome da se podaci europskih korisnika pohranjuju lokalno, kako ne bi bili dostupni iz Kine.

Jedan od ulagača primijetio je da vlasnici podatkovnih centara, zbog velike potražnje, često moraju birati između potencijalno isplativije ponude kineskog najmoprimca i naizgled sigurnije opcije američke tvrtke iz sektora računalstva u oblaku. Pri tome neke kineske tvrtke uopće ne izazivaju toliku sumnju ulagača. Tehnološki gigant Alibaba, primjerice, smatra se stabilnim i poželjnim najmoprimcem, potvrdilo je nekoliko zajmodavaca s kojima je razgovarao Financial Times.

Veze s Rusijom

Slično iskustvo, ali s drugim predznakom, ima nizozemski operator podatkovnih centara Switch Datacenters, koji se već više od godinu dana bori pronaći svježe financiranje za podatkovni centar nadomak Amsterdama. Prema osobama upućenima u pregovore, problem leži u tome što je aplikacija za razmjenu poruka Telegram jedan od najmoprimaca u tom centru. Potencijalni zajmodavci izrazili su zabrinutost zbog navodnih veza vlasnika Telegrama s Rusijom, kao i zbog načina na koji aplikacija moderira sadržaj i tko se njome koristi. Prije dvije godine Francuska je pokrenula istragu o tome je li aplikacija propustila spriječiti kriminalne aktivnosti na svojoj platformi, uključujući trgovinu drogom i terorizam.

Glasnogovornik Telegrama odbacio je tvrdnje o vezama s Rusijom kao apsurdne, ističući da je aplikacija u toj zemlji blokirana, da osnivač Telegrama u Rusiji ima otvorene kaznene postupke protiv sebe te da ruske vlasti redovito izriču kazne tvrtki zbog odbijanja uklanjanja sadržaja koji kritizira režim i rat u Ukrajini, kazne koje, kako tvrde, nije moguće provesti jer Telegram u Rusiji nema lokalnu prisutnost. Dodao je da su tvrdnje prema kojima je Telegram sigurno mjesto za štetan sadržaj pogrešne, jer njihovi timovi i automatizirani alati svakodnevno uklanjaju milijune komada štetnog javnog sadržaja, uključujući terorističku propagandu i nezakonit seksualni sadržaj.

ESR Group, azijski upravitelj imovinom, trenutačno je u razgovorima sa Switchom o mogućem poslu, koji bi mogao uključivati dug ili kapital, kažu upućeni izvori. Pregovore olakšava i činjenica da se Telegramov ugovor o zakupu može raskinuti u sljedećih nekoliko godina, što je ublažilo prvotne nedoumice tvrtke oko sklapanja posla. ESR Group nije željela komentirati.

Slična dinamika, u kojoj se ulagački apetit prema podatkovnim centrima sudara s geopolitičkim i sigurnosnim pitanjima, pojavila se i kod nas, kroz projekt AI podatkovnog centra koji se planira kod Topuskom. Kao i u slučajevima DayOnea, Green Mountaina i Switcha, i tamo se pokazalo da odluka o tome hoće li i kako neki projekt biti financiran sve manje ovisi samo o tehničkim i financijskim parametrima, a sve više o tome kome će centar služiti i tko stoji iza njega.