Digitalno desetljeće: Imamo jake resurse, ali mali biznisi zaostaju

Europska komisija objavila je četvrto izvješće o stanju digitalnog desetljeća, koje jasno pokazuje da Europa napreduje prema svojim ciljevima za 2030. godinu. I dok su u područjima sigurne digitalne infrastrukture i digitalizacije javnih usluga vidljivi pomaci, glavni izazov je kako te rezultate postići na široj razini, brže i ujednačenije.

S druge strane, Komisija je objavila i posebno istraživanje Eurobarometra, iz kojeg je vidljivo da velika većina Europljana smatra digitalnu politiku glavnim prioritetom EU-a i čvrsto podupire autonomniju europsku digitalnu budućnost.

Izvješće o stanju digitalnog desetljeća, tzv. 'digitalna dekada', svojevrsni je kompas EU-a koje donosi konkretne smjernice za reformske prioritete i ulaganja na razini EU-a i država članica, s jasnim ciljem da usmjeri raspodjelu novca u sljedećem višegodišnjem proračunu Unije.

Gdje je tu Hrvatska?

Iako Hrvatska bilježi ozbiljan napredak u povezivosti, njezino gospodarstvo još uvijek ne uspijeva u potpunosti iskoristiti sve prednosti digitalizacije. Kako se navodi u izvješću, Hrvatska je dobra u brzom razvoju fiksne i mobilne mreže (osim u ruralnim, otočnim i slabije razvijenim područjima), kibernetičkoj sigurnosti te strateškim ulaganjima u kvantne komunikacije i Hrvatski centar za kompetencije za poluvodiče.

Međutim, glavna kočnica su mala i srednja poduzeća koja presporo usvajaju nove tehnologije poput umjetne inteligencije i računalstva u oblaku, što izravno ruši domaću produktivnost i konkurentnost. Osim toga, napredak velikih tvrtki ne prelijeva se na ostatak gospodarstva, a domaći poduzetnici opasno kaskaju za EU prosjekom u kibernetičkoj sigurnosti.

Sustavi namijenjeni građanima i e-Zdravstvo stoje dobro, ali usluge za poslovanje i prekogranična rješenja kaskaju. Unatoč napretku sustava e-Građani i pripremama za digitalni novčanik, loša integracija registara i komplicirana uporaba i dalje stvaraju birokratski pritisak.

Također, iako smo prema broju programera i tehnoloških stručnjaka na europskom prosjeku, priljev novih kadrova iz obrazovnog sustava jednostavno je premali, dok slabo zadržavanje kadrova stvara deficit na tržištu rada. Po osnovnim digitalnim vještinama blago smo iznad europskog prosjeka, no starije, manje obrazovano i ruralno stanovništvo i dalje je u velikom zaostatku.

Bez novih tehnoloških jednoroga

Zanimljivo, najnoviji podaci pokazuju i potpunu stagnaciju u stvaranju novih jednoroga. Dok na razini Europske unije broj brzorastućih kompanija raste, u Hrvatskoj već nekoliko godina nemamo nijednog novog jednoroga, odnosno tvrtku vrijednu milijardu ili više dolara. Doduše, nakon Infobipa i Rimca šuška se da bi to mogla biti Orqa, a takve ambiciozne planove ima i Daytona.

Prema izvješću Europske komisije, ključni problem je ograničen pristup kapitalu u kasnijim fazama razvoja poslovanja startupova. Zbog nedostatka takvih investicija i financijske potpore, domaće inovativne tvrtke teško se šire, što usporava stvaranje novih jednoroga i prisiljava ih da kapital traže izvan granica Hrvatske.

Prilika za napredak ima

Ipak, Hrvatska pokazuje visoku ambiciju s postavljenih 13 nacionalnih ciljeva, od kojih je većina usklađena s europskima, no trenutačno smo na dobrom putu s tek nešto više od polovice njih. Za digitalnu transformaciju izdvojeno je 1,5 milijardi eura iz Plana oporavka i 900 milijuna eura iz kohezijskih fondova, a sudjelujemo i u ključnim europskim projektima za poluvodiče, superračunala i oblak, poput projekta IPCEI-CIS.

Građani također snažno podupiru digitalnu suverenost, velika većina želi veću sigurnost, bolju edukaciju i europska digitalna rješenja, pri čemu je čak 73 posto ispitanika spremno platiti više za europskog pružatelja usluga.

Svi navedeni aduti koje već imamo, poput dobre povezivosti i strateških ulaganja u nove tehnologije, mogu postati temelj za preokret i digitalni suverenitet, ali samo ako država i industrija hitno pronađu način da ta napredna rješenja pretoče u svakodnevno poslovanje gospodarstva, zaključuje se u izvješću.