Biznis i politika
StoryEditor

Oxfam: Nejednakost sve veća, potrebno je obuzdati klasu milijardera

15. Siječanj 2024.
financijska nejednakost, ultra bogati, jedan posto

Od 2020. pet najbogatijih ljudi na svijetu udvostručilo je svoje bogatstvo. U istom je razdoblju gotovo pet milijardi ljudi na globalnoj razini postalo znatno siromašnije, pokazuje najnovije izvješće Oxfama o globalnoj nejednakosti.

Oxfam navodi kako trenutna borba protiv siromaštva nije prioritet te da ako nastavimo istim tempom, siromaštvo bi se moglo iskorijeniti za 230 godina, a isto tako navode kako će svijet kroz samo deset godina dobiti svog prvog trilijunaša, što samo po sebi pokazuje stanje nejednakosti koje je postalo nikad veće. Ogromna koncentracija globalne korporativne i monopolske moći pogoršava nejednakost u cijelom gospodarstvu. Čak sedam od deset najvećih svjetskih korporacija ima ili milijardera izvršnog direktora ili milijardera kao glavnog dioničara.

- Kako bi okončale ekstremnu nejednakost, vlade moraju radikalno redistribuirati moć milijardera i korporacija natrag na obične ljude. Ravnopravniji svijet je moguć ako vlade učinkovito reguliraju i ponovno osmisle privatni sektor – navodi se u izvješću.

Razbijanje monopola

Za spomenutih pet najbogatijih ljudi na svijetu, od 2020. bogatstvo se udvostručilo na 869 milijardi dolara.Izvješće Oxfama, koje je objavljeno dok se poslovna elita okuplja ovaj tjedan na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu, pokazalo je da milijarder sada ili vodi ili je glavni dioničar 7 od 10 najvećih svjetskih kompanija.

Zbog toga Oxfam poziva vlade da obuzdaju korporativnu moć razbijanjem monopola, uvođenjem poreza na višak dobiti i bogatstva  i promicanje alternativa dioničarskoj kontroli kao što su oblici vlasništva zaposlenika.

Procijenjeno je da je 148 vrhunskih korporacija ostvarilo 1,8 trilijuna dolara dobiti, 52 posto više u trogodišnjem prosjeku, što je omogućilo pozamašne isplate dioničarima čak i dok su se milijuni radnika suočavali s krizom troškova života jer je inflacija dovela do realnih smanjenja plaća.

- Ova nejednakost nije slučajna, klasa milijardera osigurava da im korporacije isporuče više bogatstva na račun svih ostalih - rekao je privremeni izvršni direktor Oxfam Internationala Amitabh Behar.

Iako glavešine u Davosu prema van zagovaraju ‘stakeholder capitalism‘ tj. dionički kapitalizam, za koji WEF kaže da definira korporaciju ne samo kroz povećanje profita već i ‘ispunjavanje ljudskih i društvenih težnji kao dijela šireg društvenog sustava‘, Oxfam navodi kako su prema izvorima podataka od Međunarodne organizacije rada i Svjetske banke do Forbesove godišnje liste bogataša, takve težnje daleko od ispunjenja, ili kako bi se kod nas reklo, WEF mali praznu slamu.

- Ono što sigurno znamo jest da današnji ekstremni sustav dioničarskog kapitalizma, koji stavlja sve veće povrate bogatim dioničarima iznad svih drugih ciljeva, potiče nejednakost -  rekao je Max Lawson, voditelj politike nejednakosti.

Rast bogatstva pet najvećih milijardera usklađen s inflacijom potaknut je snažnim dobicima u imovini izvršnog direktora Tesle Elona Muska, direktora LVMH-a Bernarda Arnaulta, Jeffa Bezosa iz Amazona, suosnivača Oraclea Larryja Ellisona i investitora Warrena Buffetta.

U međuvremenu, gotovo 800 milijuna radnika vidjelo je da njihove plaće u posljednje dvije godine nisu uspjele pratiti inflaciju, što je u prosjeku rezultiralo ekvivalentom 25 dana izgubljenog godišnjeg prihoda po radniku, prema analizi Oxfama. Od 1600 najvećih svjetskih korporacija, samo 0,4 posto njih javno se obvezalo da će radnicima plaćati plaću koja može preživjeti i podupirati plaću za život u svojim lancima vrijednosti, pokazalo je istraživanje.

Nejednakost 

• Kad bi svaki od pet najbogatijih ljudi na svijetu trošio milijun američkih dolara dnevno, trebalo bi im 476 godina da iscrpe svoje zajedničko bogatstvo.

• Sedam od deset najvećih svjetskih korporacija ima milijardera, generalnog direktora ili milijardera kao glavnog dioničara.

• Globalno gledano, muškarci posjeduju 105 trilijuna američkih dolara više bogatstva od žena – ova razlika u bogatstvu je ekvivalentna više od četiri puta većoj veličini američkog gospodarstva.

• 1% najbogatijih na svijetu posjeduje 43% ukupne globalne financijske imovine.

• Najbogatijih 1% na svijetu emitira onoliko ugljičnog zagađenja koliko i najsiromašnije dvije trećine čovječanstva.

• Samo 0,4% od više od 1600 najvećih i najutjecajnijih svjetskih kompanija javno se obvezuje da će svojim radnicima plaćati plaću koja može preživjeti i podržava isplatu plaće koja može preživjeti u njihovim lancima vrijednosti.116

• Trebalo bi 1200 godina da radnica u zdravstvenom i socijalnom sektoru zaradi onoliko koliko CEO u najvećim Fortune 100 kompanijama zaradi u prosjeku u jednoj godini.

19. lipanj 2024 20:07