Sudbina IPO-ova na Zagrebačkoj burzi ovisit će o Bosqarovoj dionici

Svijet je i dalje fasciniran činjenicom da je SpaceX u vlasništvu Elona Muska uspio u početnoj ponudi dionica biti vrednovan na 1,8 bilijuna dolara. Tu rekordima nije kraj: iako je kompanija tehnološkog poduzetnika sve poznatijega po desničarskome političkom angažmanu namjeravala prikupiti 75 milijardi dolara, investitori su joj dali još više. U ponedjeljak je objavljena vijest da je SpaceX u IPO-u prikupio 85,7 milijardi dolara aktiviranjem opcije izdavanja dodatnih dionica (engl. greenshoe, kako se naziva u financijskom svijetu).

Istodobno se na ovim našim prostorima događalo prema iznosu mnogo manje, ali jednako rekordno prikupljanje kapitala. Bosqar, tvrtka u vlasništvu poduzetnika Stjepana Oreškovića, u dokapitalizaciji izdavanjem novih dionica došao je do 178 milijuna eura. Toliko su mu, naime, u dva kruga upisa dionica ponudili mirovinski i investicijski fondovi i banke, ali i građani, koji sve češće sudjeluju u takvim akcijama. Međutim, za razliku od SpaceX-a – ili ING-GRAD-a koji je u lanjskom IPO-u predvidio tu mogućnost –​ Bosqar neće prihvatiti sav taj novac.

S obzirom na to da u prospektu nije predvidio mogućnost izdavanja dodatnih dionica, prihvatit će prije najavljenih 150 milijuna eura. No i s tim iznosom to je najviše novca koji je neka kompanija ikada prikupila na domaćoj burzi. Tako je srušen lanjski rekord Žita, koje je u IPO-u došlo do 130 milijuna eura, a koje je pak nadmašio Arena Hospitality Group. Pulski je​ hotelijer 2017. pribavio 100 milijuna eura.

Za kontekst hrvatskoga tržišta kapitala to su nevjerojatni iznosi. Još donedavno na Zagrebačku burzu gledalo se posprdno, kao na tržište na kojemu je nemoguće doći do više od 30-ak milijuna eura po kompaniji. Za bilo kakav ozbiljniji IPO krupniji domaći poduzetnici odmah su spominjali London, Frankfurt, Amsterdam ili barem Varšavu. Bosqarov drugi izlazak na burzu (prvi je bio 2019.) pokazao je da je i 'majušna' Zagrebačka burza sposobna za velike stvari.

Doduše, Bosqarova dokapitalizacija teško da je i mogla završiti fijaskom. Skorašnji službeni podaci o investitorima koji su sudjelovali vjerojatno će pokazati da su mu novac (opet) povjerila sva četiri obvezna mirovinska fonda. Uz vodeće banke u zemlji kao aranžerke koje su animirale svoje klijente i povezana društva za upravljanje investicijskim fondovima nije teško doći dobrano iznad 100 milijuna eura. Nekih 30 milijuna eura, koliko se procjenjuje da je došlo od malih ulagača, tu je samo šlag na torti.

Kad smo kod malih investitora, je li takav izlazak na burzu moguće ponoviti? Ako i jest, to će velikim dijelom ovisiti baš o Bosqaru. Za tu kompaniju danas zna mnogo više ljudi nego prije samo mjesec dana. Ne bi li se približio masama, Bosqar je angažirao čak i izbornika Zlatka Dalića te reprezentativca Andreja Kramarića koji su javno potpisivali upisnice za kupnju dionica. Ako novopečeni vlasnici njegovih dionica uspiju osjetno zaraditi, i to u relativnom kratkom vremenu, bit će to odlična reklama za buduće IPO-ove. Građani imaju kapitala napretek, ali on je i dalje vrlo plašljiv te radije odlazi u trezorske zapise po kamatama od 2,6 posto na godinu.