Varteks: 126 godina od gradnje do industrijskog giganta i stečaja

20.6.1900. na sjednici Gradskog zastupstva Varaždina prihvaćena je ponuda Društva Curlin-Schwarz iz Litije o gradnji velike tekstilne tvornice. Tako je počela priča o Varteksu.

Uz 10 rali zemljišta Grad je obećao darovati 500.000 cigli iz svoje ciglane uz uvjet da u budućoj tvornici rade ljudi iz Varaždina i njegove neposredne okolice. Tvornica je sagrađena i započela radom krajem 1902. godine, zapošljavala je 250 radnica i radnika. 

Ponuda koja se nije mogla odbiti

Nakon I. svjetskog rata braća Rudolf i Ernst Stiassny tijekom modernizacije svoje tvornice u Brnu odlučili su proširiti proizvodnju u Hrvatsku. Dugo su odlučivali između lokacija u Varaždinu i obližnjeg Donjeg Kraljevca. U Međimurju je bio problem s otkupom zemljišta, a Varaždinci su bili i poduzetniji. Dali su Stiassnyjima ponudu koja se ne može odbiti - omogućili su im da tri godine ne plaćaju poreze gradu. Slučajno ili ne, tadašnji gradonačelnik Pero Magdić i njegov brat Antun bili su zajedno s braćom Stiassny među osam osnivača tvornice. 

Braća Stiassny tako su dopremila stare strojeve iz Brna u Varaždin i na lokaciji već postojeće tvornice osnovali Tekstilnu industriju Varaždin (Tivar). Proizvodnja vunenog prediva i tkanina počinje 1922., 1926. širi se na izradu odjevnih predmeta. Već 1929. otvara se prva prodavaonica, a trgovački lanac u sljedećih desetak godina narastao je na 178 prodajnih mjesta širom Kraljevine Jugoslavije. 

Tivar postao Varteks 1948. 

Početkom II. svjetskog rata vlasti NDH stavile su poduzeće pod državnu upravu te je ono radilo za potrebe vojne industrije. Potkraj rata zaposlenih je bilo oko 2300. Nakon poslijeratne nacionalizacije tvrtka 1948. dobiva današnji naziv – Varaždinska tekstilna industrija (Varteks). Slijedi intenzivna modernizacija i otvaranje novih pogona u okolnim mjestima. 

Svoju karijeru kao 'šnajderica' u Varteksu je počela i poznata spisateljica i stilistica Žuži Jelinek. Tu je sašila najpoznatiji Varteksov kaput kojeg je nosila tada najbolje plaćena američka manekenka Suzy Parker.

Varteks postaje industrijski predvodnik Varaždina i regije i najveći tekstilni kombinat u Jugoslaviji. Do 1969, narastao je na 11.500 zaposlenih, a vrhunac proizvodnje dosegnut je 1981. Od tada je kompanija u padu.

Početak kraja

Krajem 80-ih došlo je do serije štrajkova zbog neisplate plaća, a početkom 90-ih na to se nadovezuje gubitak jugoslavenskog tržišta i mnogo poslovnih prostora izvan Hrvatske. 

Izlaz je tražen u proizvodnji visokokvalitetnih proizvoda. U suradnji s kompanijom Levi Strauss & Co. Pokreće se proizvodnja Levi's traperica u Novom Marofu, koja je potrajala do 2008. Sklopljeni su ugovori i s eminentnim markama Hugo Boss i Versace, pokušalo se i s vlastitom robnom markom DiCaprio. 

Međutim, konkurencija s Dalekog istoka bila je prejaka.

Nekretninsko prokletstvo

Pad Varteksa postao je izvjestan u svibnju 2024., kad je HBOR prijedlog Uprave o podmirenju duga ocijenio neprihvatljivim. Ni HBOR, kao ni Zagrebačka banka, nisu željeli da se sredstva koja sjednu na ​Varteksov račun upotrijebe za nastavak proizvodnje. 

Ta vijest bila je dramatičnija od štrajka u kojem su radnici tog proljeća izborili jamstvo za isplatu zaostalih plaća. Naime, štrajk ima emocionalni okidač, ali hladna bankarska odbijenica značila je izvjesni kraj tvrtke koja je zaglibila sa 22 milijuna eura duga poslujući na zemljištu tada procijenjenome na 26 milijuna eura.

Nekretninsko prokletstvo nad Varteksom nije od jučer, rasprodavalo se već godinama prije. Tako je bivši i najdugovječniji direktor Zoran Košćec bio optužen za prodaju robne kuće u Beogradu 2007. za 670 tisuća eura bez znanja Nadzornog odbora, koji je prije utvrdio cijenu od 1,6 milijuna eura. Nekoliko mjeseci nakon prodaje novi je vlasnik istu nekretninu prodao za 2,35 milijuna eura.

U međuvremenu je Košćec 2013. postigao predstečajnu nagodbu, ali i to je bila samo još jedna odgoda.  

Tužna priča o propasti hrvatskih tekstilaca

Varteks je dio tužne priče o propasti hrvatske (tekstilne) industrije, koja se našla na vjetrometini raspada jugoslavenskog tržišta, rata te pretvorbe i privatizacije pod pokroviteljstvom nove HDZ-ove vlasti, nerijetko u sprezi sa starim socijalističkim direktorima. 

Varaždinsku tvrtku unatoč svim marketinškim i poslovnim akrobacijama nije uspio spasiti ni investitor Nenad Bakić, koji je u međuvremenu izišao iz vlasništva i upravljanja. Uspio je tek izlobirati da se 2021. 'Varteks kvart – urbana regeneracija' proglasi strateškim državnim investicijskim projektom. Pojednostavnjeno, srušio bi se nekorišteni dio Varteksova kompleksa, čime bi se smanjila zona za tekstilnu i modnu industriju te dobio prostor za novu gradnju, 's naglaskom na javnim sadržajima i funkcijama od osobite važnosti za lokalnu zajednicu'. 

Rasprodaja imovine

Projekt je zamrznut odlaskom Varteksa u stečaj u srpnju 2024. Prekinuta je i proizvodnja, koja je nastavljena u manjem obimu u listopadu, prije svega zbog isporuke odjeće na osnovu ugovora s Ministarstvom obrane. Nakon toga je proizvodnja definitivno stala, i počelo je zatvaranje prodavaonica diljem Hrvatske. 

Točno 126 godina nakon početka gradnje tvornice na lokaciji današnjeg Varteksa stečajni upravitelj rasprodaje imovinu s nekretninama i zemljištem koja je u siječnju 2026. procijenjena na 18,4 milijuna eura.