Solarni kanibalizam ruši cijene: Cijena struje u podne pala na 40 eura

Podaci s hrvatske burze električne energije (CROPEX) za dan isporuke 19. lipnja 2026. godine ogledni su primjer strukturne revolucije, ali i ozbiljnih anomalija koje potresaju domaći i europski elektroenergetski sustav.

Masovni, stihijski ulazak fotonaponskih kapaciteta stvorio je tržišni apsurd, pa je prosječna vršna cijena (Peak), koja povijesno predstavlja skuplji dio dana zbog povećane gospodarske aktivnosti, bila je drastično niža od ukupnog 24-satnog prosjeka (Base).

Dok je bazna cijena (Base) iznosila 103,98 €/MWh, prosjek službenog vršnog razdoblja (od 08:00 do 20:00 sati) potonuo je na svega 67,31 €/MWh. Ukupno je kroz dan istrgovano 31.791,4 MWh. Za svakoga tko upravlja energetskim portfeljima ili vodi veliku industrijsku proizvodnju, ovi podaci kriju dramatičnu priču o tome što nas čeka u bliskoj budućnosti.

Solarni kanibalizam na djelu

Tijekom dana, u razdoblju najveće insolacije (između 08:00 i 17:00 sati), zabilježen je snažan pritisak na burzovne cijene. Unatoč visokoj potrošnji koju generira radni dan, cijene su oko podneva potonule na lokalni minimum od oko 40 €/MWh.

Ovaj fenomen, u stručnim krugovima poznat kao solarni kanibalizam, izravna je posljedica nekontrolirane ponude iz solarnih elektrana u Hrvatskoj i povezanim tržištima regije. U trenucima vršne proizvodnje, ta energija doslovno proždire vlastitu tržišnu vrijednost. Za investitore koji su ušli u fotonaponske projekte računajući na povijesne prosjeke cijena, ovo je jasan znak za uzbunu: proizvodite najviše onda kada energija vrijedi najmanje.

- Sljedeća faza obilja sunčane energije je pojava negativnih cijena - upozorava Zdeslav Matić. Uz minimalnu pozitivnu cijenu elektrana još uvijek proizvodi, a pri negativnoj cijeni se mora gasiti kako ne bi proizvodila financijsku štetu'.

Večernji šok i arbitraža stoljeća

Pravi regulatorni i komercijalni lom nastupa s prvim sumrakom. Između 18:00 i 22:00 sata, kada solarna proizvodnja naglo pada na nulu, a kućanstva pokreću večernji val potrošnje (paljenje klimatizacijskih sustava, priprema večere), sustav bilježi dramatičan deficit.

Kako bi se pokrila potražnja, aktivirani su skupi i brzi konvencionalni izvori – primarno plinske elektrane – uz pojačan uvoz. Rezultat? Ekstreman cjenovni šiljak koji je oko 19:00 i 20:00 sati prebacio razinu od 272 €/MWh. Upravo su ti ekstremno skupi večernji sati povukli ukupni 24-satni prosjek prema gore, dok je službeno "vršno" razdoblje ostalo jeftinije jer je obuhvatilo cijeli sunčani period dana.

Za nikoga to nije tako čista prilika kao za investitore u baterijske sustave za pohranu energije (BESS) i reverzibilne hidroelektrane. Margina između podnevne cijene od 40 € i večernjeg šiljka od 272 € iznosi preko 230 € po megavatsatu. Prostor za zaradu na čistoj arbitraži (kupi jeftino u podne, prodaj skupo navečer) trenutno je monumentalan.

Cropex graf