Na pitanje zastupnika Marijana Pavličeka tokom zasjedanja Hrvatskog sabora o cijenama u trgovinama premijer Andrej Plenković se složio da su cijene hrane previsoke, ali je istaknuo da ne vidi nikakav pritisak na trgovce te da bi tu ‘ozbiljan posao trebala odraditi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja‘ (AZTN), uz državu, inspektorat i udruge za zaštitu potrošača.
Premijer se nije složio s Pavličekom da je razlog hiperinflacije ulazak u eurozonu i uvođenje eura nego je neodređeno prebacio lopticu državnim tijelima koja bi trebala istražiti koji su razlozi visokih cijena u trgovinama. Pri tom je spominjući AZTN neizravno (nije izrijekom naveo) sugerirao da je možda riječ o kartelskom sporazumu između trgovaca.
Nas je zanimalo što bi to konkretno trebao raditi AZTN, osim uobičajenih nadležnosti – istraga o mogućim dogovorima poduzetnika. Iz AZTN-ovog odgovora se može zaključiti, iako to nije navedeno, da po pitanju visokih cijena to državno tijelo nema što raditi, niti istraživati, kako je u svom odgovoru zastupniku Pavličeku rekao premijer Plenković.
Naime, AZTN je u odgovoru podsjetio da su čl. 8. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN) zabranjeni sporazumi između dva ili više neovisnih poduzetnika, odluke udruženja poduzetnika i usklađeno djelovanje, koje kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu. Osobito se to odnosi na one sporazume kojima se izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, odnosno drugi trgovinski uvjeti, neovisno o tome jesu li takvi sporazumi sklopljeni između poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (horizontalni kartelni sporazumi) ili između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (vertikalni sporazumi).
Jedan poskupi, svi poskupe
Međutim, AZTN do trenutka pisanja odgovora Lideru nije zaprimio bilo kakvu prijavu odnosno predstavku pa čak ni anonimnu putem platforme na mrežnoj stranici AZTN-a, čiji bi sadržaj upućivao na postojanje indicija o mogućem kartelu trgovaca. Nije zaprimio niti bilo kakvu izjavu pokajnika koja bi upućivala na u njegovu uključenost u eventualni kartel trgovaca u maloprodaji, s ciljem dobivanja oslobođenja od novčane kazne ili umanjenja novčane kazne u okviru pokajničkog programa. Naravno, osim ako premijer Plenković ne prijavi mogući kartel trgovaca zbog visokih cijena roba na njihovim policama.
Osim toga, AZTN poručuje da ne može utjecati na poslovne odluke trgovačkih lanaca - kupaca o tome koje proizvode uvrštavaju u svoj asortiman, je li pritom riječ o pretežito domaćim, ili pak pretežito uvoznim proizvodima te o njihovim eventualnim omjerima u kupčevu asortimanu. Stoga, ti segmenti poslovanja nisu obuhvaćeni niti Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP), drugim propisom za čije je provođenje nadležan AZTN.
Pitanje kartela u trgovini na malo je česta tema, a ako se ispostavi da se radi o dogovorenom dizanju marži, AZTN može ići u nenajavljenu pretragu isključivo na temelju naloga Visokog upravnog suda. Ako je riječ o poduzetniku u vladajućem položaju, AZTN bi tada eventualno mogao utvrđivati jesu li te visoke marže korištene da bi se istisnulo druge konkurente s tržišta. Međutim, čest je slučaj da jedan poduzetnik podigne cijenu, a nakon toga ga slijede i drugi, bez međusobnog dogovora, no riječ je o paralelizmu u postupanju koji sam po sebi nije zabranjen.
Odluči li se premijer Plenković prijaviti mogući trgovački kartel, može to i anonimno, putem platforme na mrežnoj stranici AZTN-a, kako smo prethodno naveli. No čini se da u ovom slučaju AZTN nema što raditi, pa je pravo pitanje što je u odgovoru zastupniku Pavličeku premijer Plenković htio reći!