Porezi i ratovi guraju cijene u nebo, dizel pod najvećim udarom

Cijene goriva u Europi naglo su skočile nakon što su Izrael i SAD napali Iran, a najnoviji podaci pokazuju da se pritisak ne smanjuje, naprotiv, u prvim danima travnja dodatno se pojačao. Rast je posebno izražen kod dizela, koji je u samo nekoliko tjedana poskupio znatno više od benzina.

Prema podacima Europske komisije iz tjednog izvješća o cijenama nafte, na dan 2.travnja 2026. prosječna cijena benzina (Euro-super 95) u Europskoj uniji iznosila je 1,87 eura po litri, dok je dizel dosegnuo 2,08 eura. Već ta razina označava snažan skok u odnosu na kraj veljače, kada je benzin bio oko 1,64 eura, a dizel 1,59 eura po litri.

To znači da je benzin u međuvremenu poskupio oko 14 posto, dok je dizel skočio za približno 30 posto. Razlika u dinamici nije slučajna jer je dizel ključan za prijevoz i industriju, pa na poremećaje u opskrbi reagira brže i snažnije.

Dizel pod pritiskom

Najnoviji podaci Europske komisije objavljeni 9. travnja (s referentnim cijenama od 6. travnja) otkrivaju novu fazu energetske neizvjesnosti na europskom kontinentu. Dok je kraj ožujka i sam početak travnja obilježio opći kaos na crpkama, tjedan dana kasnije svjedočimo divergenciji u cijenama dvaju ključnih energenata, što sugerira da su opskrbni lanci za dizelska goriva pod znatno većim strukturnim pritiskom.

Uspoređujući podatke od 2. travnja s najnovijim izvještajem, vidljivo je da je u većini država članica benzin blago pojeftinio ili stagnirao, dok je dizel u nekim regijama nastavio svoj opasni uspon.

Hrvatska povoljnija

Hrvatska se i dalje uspijeva zadržati u donjoj trećini ljestvice cijena unutar Unije, što je ključno za očuvanje kupovne moći domaćeg stanovništva. Euro-super 95 je s razine od 1,67 eura početkom travnja pao na 1,677 eura (statistički stabilno), što je i dalje značajno povoljnije od prosjeka EU koji je tjedan ranije iznosio 1,87 eura.

Međutim, situacija s dizelom je složenija. Iako je cijena s 1,88 eura korigirana na 1,868 eura, taj minimalni pad ne poništava činjenicu da dizel ostaje gotovo 20 centi skuplji od benzina, što je anomalija koja izravno pogađa logistički sektor i cijene hrane.

Zapadna Europa pod opterećenjem

Najveći šok i dalje trpe razvijena gospodarstva sjeverozapada. Nizozemska, koja je 2. travnja držala neslavni rekord s 2,46 eura za dizel i 2,33 eura za benzin, bilježi blage korekcije, no palicu najskupljeg goriva preuzima Danska. Prema podacima od 6. travnja, litra dizela u Danskoj se popela na nevjerojatnih 2,55 eura, dok je benzin dosegnuo 2,32 eura. Njemačka prati ovaj trend s cijenom dizela od 2,43 eura, što potvrđuje da se industrijsko srce Europe suočava s troškovima energenata koji postaju neodrživi na duže staze.

Analiza pokazuje da se jaz unutar EU dodatno produbio. Dok su Malta (dizel 1,21 €, benzin 1,34 €) i Bugarska (dizel 1,69 €, benzin 1,45 €) i dalje sigurne luke za vozače, države poput Austrije bilježe rast,  dizel je tamo u tjedan dana skočio s 2,20 eura na 2,22 eura.

Porezi su pola cijene

Važan dio priče krije se i u porezima. U Europi oni čine više od polovice cijene benzina i gotovo polovicu cijene dizela. Prema dostupnim podacima, udio poreza u cijeni benzina iznosi oko 52 posto, dok je kod dizela oko 44,6 posto. Upravo zbog toga zemlje s višim poreznim opterećenjem, poput Nizozemske ili Danske, i dalje ostaju na vrhu ljestvice bez obzira na kretanja na globalnom tržištu.

Podaci Eurostat pokazuju i zašto je rast cijena posebno osjetljiv jer većina europskog voznog parka i dalje ovisi o fosilnim gorivima. Benzinski automobili čine dvije trećine novih registracija, dok je udio dizela i dalje značajan, a električna vozila još uvijek nisu dominantna.

Ovi podaci jasno ukazuju na to da se energetska kriza, potaknuta geopolitičkim sukobima, pretvara u dugotrajno stanje u kojem će 'jeftino gorivo' postati stvar prošlosti.