Potrošnja prirodnog plina u Europskoj je uniji pala gotovo 18 posto u osam mjeseci zaključno s ožujkom, premašujući cilj bloka i ublažavajući strahove od nestašice energije uzrokovane ogromnim rezovima ruskog uvoza.
Velikom padu potrošnje plina u europskim kućanstvima i tvrtkama pridonijela je blaga zima ali i preporuka vlada za očuvanjem energije te gašenje određenih industrijskih aktivnosti. Pridonio je tu i prelazak na alternativna goriva i izvore energije nakon naglog rasta cijena koji je uslijedio nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine.
Pad od 17,7 posto koji pokazuje Eurostat znači da je EU premašila svoj cilj smanjenja potrošnje plina, za 15 posto, postavljen kao dio napora za postizanje energetske neovisnosti.
Glavni ekonomist njemačke investicijske banke Berenberg, Holger Schmieding¸ iznio je podatke za Financial Times koji pokazuju da su od početka ove godine kućanstva i mala poduzeća smanjila potrošnju plina u usporedbi s prethodnih pet godina za 17,2 posto, dok je industrija smanjila potrošnju za 18,8 posto.
Najveći pokretač ovog pada bio je prelazak na druge oblike energije pa bi se veliko smanjenje potražnje za prirodni plin trebalo zadržati.
Europska je unija smanjila uvoz plina iz Rusije za 16 posto krajem prošle godine, a potičući daljnji odmak od plina njemačka je vlada ovaj tjedan odobrila prijedlog zakona kojim se zabranjuju novi sustavi grijanja na naftu i plin od početka 2024. godine pa će novi sustavi grijanja morati biti utemeljeni na obnovljivoj energiji.
Pad potrošnje je potaknuo i nedavni pad cijena pa je europska referentna vrijednost plina (TTF) pala s oko 75 eura po megavat satu koliko je iznosila krajem prosinca na gotovo 40 eura po megavat satu. Vrhunac cijena zabilježen je u kolovozu kada je plin koštao 343 eura po megavat satu.
Iako su cijene i dalje visoke prema povijesnim standardima (u 2019. su bile u prosjeku blizu 15 eura po megavat satu), oštar je pad pomogao ublažiti inflaciju u gospodarstvima eurozone gdje je zabilježen pad s rekordno visoke razine od 10,6 posto u listopadu na 6,9 posto u ožujku.
Potrošnja plina u EU nedavno se stabilizirala, a mjesečno smanjenje u odnosu na prethodni petogodišnji prosjek smanjilo se s vrhunca od 25 posto u studenom na 12,3 posto u prosincu. Međutim, u ožujku se vratio na 17,1 posto.
Zajedno sa smanjenjem potražnje smanjili su se i strahovi od nestašice energije iduće zime, a pomogla je i činjenica da je skladište plina u EU doseglo 55,7 posto kapaciteta početkom mjeseca što je 20 postotnih bodova iznad prosjeka u posljednjih pet godina.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska se nalazi na 11. mjestu u Europskoj uniji po smanjenju potrošnje prirodnog plina, dok se na prvom mjestu uvjerljivo našla Finska sa smanjenjem od oko 55 posto.