Rad na crno više se ne isplati: Kazne za poslodavce do 8 tisuća eura

Vlada Republike Hrvatske odlučila je iskoristiti 'zadnji vlak' prije vrhunca turističke sezone za obračun s nelegalnim radom. Prijedlog izmjena Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, koji je upravo ušao u javno savjetovanje, donosi tri ključna stupa promjena: progresivnu penalizaciju, širenje digitalnog nadzora na građevinski sektor i čvršće povezivanje radnog statusa s dozvolama za boravak stranaca.

Kroz petnaestodnevno javno savjetovanje, država predstavlja znatno oštriji zakonodavni okvir protiv neprijavljenog rada koji predviđa kazne do 8 tisuća eura po neprijavljenom radniku, automatski upis na 'crnu listu' i zabranu korištenja državnih potpora za poslodavce koji ponavljaju prekršaj.

Progresivne kazne i kraj 'fiktivnih' prijava

Najzvučnija novost je uvođenje trećeg stupnja kazne. Dok su dosadašnje sankcije od 2.650 i 6.630 eura po radniku ostale na snazi za prvi i drugi prekršaj, poslodavci koji u tri godine tri puta budu uhvaćeni u kršenju zakona, sada će se suočiti s kaznom od 8.000 eura po radniku.

Ministar Alen Ružić je na konferenciji izjavio kako je 'cilj zaštiti radnika i radna mjesta te spriječiti nelojalnu konkurenciju.

Osim financijskog udara, država zatvara rupu u sustavu koja je omogućavala radnicima prijavljenima na nepuno radno vrijeme da kod drugog poslodavca rade na crno. Prema novom prijedlogu, ako inspekcija zatekne radnika s parcijalnom prijavom (npr. na 4 sata) u neprijavljenom radu, poslodavac će ga biti dužan prijaviti do punog radnog vremena.

Administrativni izgon s tržišta

Iako se razdoblje javne objave na tzv. Crnoj listi skraćuje sa šest na godinu dana, njezina težina raste. Poslodavci koji se nađu na popisu gube pristup mjerama aktivne politike zapošljavanja (državnim potporama), dozvolama za boravak i rad stranaca (što je, s obzirom na kvotu od 37.000 potrebnih stranaca samo u turizmu, praktički presuda za poslovanje).

Određene promjene tiču se i samog dolaska na crnu listu. To će sada biti  isključivo temeljem Rješenje Državnog inspektorata, koji će utvrditi neprijavljeni rad -  objasnila je  v.d. ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum i dodala kako će automatizam prijave do punog radnog vremena postati standardni dio procedure rješenja Inspektorata.

Zanimljiv je i zaokret kod tzv. Bijelih lista. One se potpuno ukidaju s racionalnim obrazloženjem da puka činjenica da je radnik prijavljen ne znači da poslodavac ne krši druga prava, poput prava na godišnji odmor ili isplatu prekovremenih sati.

Građevina pod lupom sustava JEER

Nakon što je sustav Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER) 'uveo red' među agregatorima i digitalnim platformama, Ministarstvo otvara put za njegovu primjenu u građevinarstvu. Sektor je to s visokom fluktuacijom i nestalnim radnim mjestima, gdje bi digitalno evidentiranje u realnom vremenu trebalo stati na kraj retroaktivnom 'kreativnom' pisanju radnih lista.

Dok ministar Alen Ružić naglašava zaštitu radnika i sprječavanje nelojalne konkurencije, jasno je da je primarni motiv brzina naplate i funkcionalnost tržišta. Od 5,4 milijuna eura izrečenih kazni, 3,4 milijuna uplaćeno je dobrovoljno, što sugerira da poslodavci radije plaćaju nego što ulaze u dugotrajne sporove koji bi ih blokirali u zapošljavanju stranaca.