Rast bez radnika: Trend koji može izazvati revoluciju
Povijest nas uči da tržište koje se previše odvoji od društvenih potreba prije ili poslije izazove snažnu i nepredvidivu reakciju zajednice
Hrvatska je u prvom tromjesečju ove godine zabilježila nešto što se nije dogodilo od 2021. godine. Broj zaposlenih je pao, i to u većini djelatnosti. Najveći udarac pretrpjela je prerađivačka industrija, sektor koji nosi glavninu robnog izvoza, s gubitkom oko sedam tisuća radnih mjesta.
U godinu dana nestalo je i više tisuća radnih mjesta u građevinarstvu, trgovini, kao i u prijevozu i logistici, čak i u turizmu i ugostiteljstvu, a rast je zabilježen tek u obrazovanju i zdravstvu. Iz te se najnovije statistike može zaključiti da realni sektor više ne apsorbira radnu snagu kao prije. Unatoč smanjenju radnih mjesta gospodarstvo ne pokazuje, barem zasad, znakove panike, što je fenomen koji se u ekonomiji naziva jobless growth, odnosno rast bez otvaranja novih radnih mjesta.
