Wall Street prkosi ratnim tenzijama uz rekordan rast indeksa

Unatoč neizvjesnosti u vezi mirovnih pregovora između SAD-a i Irana, na Wall Streetu su protekloga tjedna burzovni indeksi porasli, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo zaradama kompanija. 

Dow Jones indeks porastao je prošloga tjedna 0,5 posto, na 49.499 bodova, dok je S&P 500 ojačao 0,9 posto, na 7.230 bodova, a Nasdaq 1,11 posto, na 25.114 bodova.

S&P 500 i Nasdaq dosegnuli su nove rekordne razine, nakon što su porasli šesti tjedan zaredom, što je njihov najduži niz tjednih dobitaka od listopada 2024.

U travnju su, pak, oba indeksa imala najbolju izvedbu još od travnja 2020. godine - S&P 500 porastao je više od 11, a Nasdaq za 16,4 posto. Dow je porastao u travnju za 7,6 posto, ostvarivši najveći mjesečni dobitak od studenoga 2024. godine.

Prošloga tjedna velik je broj američkih kompanija izvijestio o tromjesečnoj zaradi, među njima i pet od 'sedam veličanstvenih' tehnoloških divova. Od 314 kompanija, čije su dionice sadržane u S&P 500 indeksu i koje su dosad objavile rezultate, njih 83 posto premašilo je po zaradama očekivanja analitičara, a čak 78 posto imalo je bolje prihode.

Stoga sada analitičari procjenjuju da su zarade kompanija u prvom tromjesečju porasle za 27,8 posto na godišnjoj razini. To je za čak 11,7 postotnih bodova više nego što se procjenjivalo tjedan dana, a ako se ta razina zarada održi do završetka sezone objava poslovnih rezultata, bit će to najveći skok zarada američkih kompanija od četvrtog tromjesečja 2021. godine.

- Zarade su iznad očekivanja. To je prilično dobra osnova za rast cijena dionica. Zabrinutost koju investitori imaju oko velikih tehnoloških tvrtki, s obzirom na to koliko novca ulažu bit će ponavljajuća značajka iz tromjesečja u tromjesečje - rekao je Tom Hainlin iz ⁠tvrtke U.S. Bank Wealth Management.

Optimizam oko korporativnih zarada uspio je zasjeniti i dalje poremećen prolaz tankera s naftom i plinom kroz vitalni Hormuški tjesnac. Iran je u četvrtak upozorio da će odgovoriti 'dugim i bolnim udarima' na američke položaje ako Washington obnovi napade i inzistira da ima pravo kontrole nad tim tjesnacem.

Visoki dužnosnik Ujedinjenih Arapskih Emirata, pak, izjavio je u petak da se Teheranu ne može vjerovati u vezi s bilo kakvim jednostranim aranžmanima oko Hormuškog tjesnaca, što pokazuje koliko je duboko nepovjerenje svih strana dok napori za okončanje rata na Bliskom istoku i dalje ostaju u zastoju.

Cijena sirove nafte Brent kraj tjedna dočekala je na 108 dolara po barelu, spustivši se s ranijih 126 dolara. Na američkom je tržištu, pak, cijena barela n kraju tjedna iznosila oko 102 dolara.

A na europskim su burzama protekloga tjedna najvažniji indeksi imali različite predznake. Pritom je frankfurtski DAX ojačao 0,67 posto, na 24.292 boda, dok je londonski FTSE oslabio 0,15 posto, na 10.363 boda, a pariški CAC 0,53 posto, na 8.114 bodova.

Dolar pod pritiskom zbog intervencije Japana na tržištu

Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna pala, ponajviše zbog intervencije japanskih vlasti, a investitori su pažljivo analizirali i poruke sa sjednica najvećih središnjih banaka u svijetu.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, spustio se prošloga tjedna 0,3 posto, na 98,21 bod. Pritom je tečaj dolara prema euru ostao gotovo nepromijenjen pa je cijena eura na kraju tjedna iznosila 1,1720 dolara. Dolar je, međutim, pao za 1,5 posto prema jenu, pa je njegov tečaj u petak iznosio 157,03 jena.

Američki dolar pao je prema jenu nakon što su u četvrtak japanske vlasti intervenirale kako bi podržale svoju valutu, nakon što je tečaj jena potonuo na 160 jena za dolar, najslabiju razinu od srpnja 2024. Samo u četvrtak, zbog kupnji jena od strane japanskih financijskih vlasti, dolar se spustio čak 3 posto u odnosu na japansku valutu, na 155,5 jena, što je njegov najveći jednodnevni pad od kraja prosinca 2024. 

Japanske vlasti, naime, nezadovoljne su slabošću jena koja bi mogla pogoršati inflaciju u Japanu. Podaci japanske središnje banke objavljeni u petak pokazali su da je Japan potrošio čak 5,48 bilijuna jena (35 milijardi dolara) u intervenciji kojom je ojačao jen prema dolaru.

Tko će prvi dizati kamatne stope?

Kretanja na deviznim tržištima bila su protekloga tjedna i pod utjecajem zasjedanja najvećih središnjih banaka u svijetu.

Američki Fed je u srijedu, prema očekivanjima, ostavio kamatne stope nepromijenjene, no četiri od 12 čelnika središnje banke glasala su protiv toga da se šalje poruka o daljnjem popuštanju monetarne politike. To je najveća podjela o monetarnoj politici još od 1992. godine.

Na tržištu se nakon toga procjenjuje da ove godine neće biti smanjenja Fedovih kamatnih stopa, a moguće je čak i njihovo povećanje do sljedećeg proljeća. Podizanjem kamatnih stopa središnje banke nastoje zauzdati inflaciju, ali tako i usporavaju gospodarski rast.

Jerome Powell, predsjednik Feda na odlasku, potvrdio je da će zasad ostati jedan od guvernera kako bi branio nezavisnost te institucije, dok njegov nasljednik Kevin Warsh, kojeg je odabrao predsjednik Donald Trump koji želi niže kamatne stope, napreduje prema potvrđivanju.

Kamatne stope nisu prošloga tjedna promijenile ni Bank of England ni Europska središnja banka (ECB), no europske monetarne vlasti raspravljale su o podizanju kamata kako bi suzbile inflaciju, koja je u travnju dosegnula tri posto, znatno iznad ECB-ovih ciljanih 2 posto.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde izjavila je nakon sjednice da članovi odbora raspravljaju o tome hoće li povećati kamatne stope te je napomenula da će podaci u idućih šest tjedana odlučiti o tom pitanju.

- Poruke prenesene tijekom konferencije za novinare ostavljaju nam jasan dojam da je konsenzus među guvernerima da će povećati kamatne stope na sljedećem sastanku 11. lipnja - navode analitičari Citija u bilješci klijentima.