Makroekonomisti Raiffeisenbank Hrvatsku u najnovijem broju RBAnaliza snizili su stopu gospodarskog rasta za drugu polovicu ove godine, a svoje projekcije temelje i na reviziji Državnog zavoda za statistiku koji je, sasvim neočekivano, revidirao na niže stope rasta ekonomske aktivnosti za prva dva tromjesečja 2023. godine.
- Ostajemo pri ocjeni da će objava BDP-a za drugu polovicu godine potvrditi nastavak usporavanja gospodarstva. Uz učinak baznog razdoblja, potvrđuju to već dostupni pokazatelji za treće tromjesečje prema kojima se obujam industrijske proizvodnje nastavio smanjivati sugerirajući da će bruto dodatna vrijednost u ovom segmentu negativno doprinositi ekonomskoj aktivnosti i u trećem tromjesečju. Industrija se dakle, kao i u ostatku Europe, nalazi u fazi recesije – ističu u RBAnalizama dodavši kako takve okolnosti ne trebaju ni čuditi obzirom na hrvatske specifičnosti i ovisnost o glavnim trgovinskim partnerima u zemljama koje već jesu u recesiji.
Razvoj gospodarske situacije u hrvatskim najvažnijim trgovinskim partnerima u EU poziva na izraziti oprez i slabljenje inozemne potražnje, osobito iz Njemačke, Italije i Austrije. Ona bi se u 2024. mogla tek blago oporaviti, ali očekivana kretanja u euro području i državama najvažnijim trgovinskim partnerima za sada pokazuju vrlo slabašan rast. Štoviše, u RBAnalazima smatraju da će rast noćenja i prihoda od turizma u 2024. godini usporiti.
U 2024. izgledan je i nešto snažniji rast investicija koje se oslanjanju na europska sredstva koje su u manjoj mjeri osjetljive na okruženje neizvjesnosti. Uostalom, Hrvatskoj bi se uskoro trebala sjesti treća tranša sredstava iz fonda Next Generation EU, što će itekako utjecati na saldo proračuna u ovoj godini.
- Nakon, razmjeno jakog rasta u segmentu stanogradnje prema kraju godine, a osobito u 2024. očekujemo usporavanje. S druge strane u slučaju smanjenja neizvjesnosti i nepovoljnih rizika, uz nešto povoljnije globalne izglede, moguć je rast investicija u opremu i strojeve poduzeća – procjenjuju u RBA.
Uz trend pada godišnje stope inflacije, i inflacijska očekivanja u gospodarstvu trebala bi se spuštati prema višegodišnjem prosjeku, odnosno udaljavati od prošlogodišnjih rekordno visokih razina. Jačanje percepcije inflacije u rujnu, osobito u industriji, odražava jačanje rasta cijena energenata posebice nafte i derivata uslijed događanja na Bliskom istoku.
- S potencijalnim smirivanjem cijena na tržištu roba i inflacijska očekivanja u industriji trebala bi se vratiti prema nižim vrijednostima.. Ipak, godišnja stopa rasta ostat će na relativno visokoj razini, od oko 5 posto na kraju godine dok bi godišnji prosjek rasta indeksa potrošačkih cijena mogao iznositi 8 posto – procijenili su u RBAnalizama.
Kako je navela Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja, u sljedećoj će se godini nastaviti usporavanje rasta potrošačkih cijena nastaviti, a pad stope rasta bi mogao biti u prosjeku 3,3 posto..
- Međutim, navedena stopa izložena je rizicima da bude viša zbog snažnog tržišta rada i daljnjeg nastavka pritisaka na rast plaća. S druge strane, usporavanje gospodarske aktivnosti, normalizacija opskrbnih lanaca i cijena na svjetskim robnim tržištima, uz transmisiju restriktivne monetarne politike kroz veće troškove financiranja, faktori su koji će vjerojatno djelovati u suprotnom smjeru – rekla je Živković Matijević.