110 godina Zvijezde: Od Aleksandera, Todorića i Vujnovca do Pipunića

Osnivačka skupština Prve hrvatske tvornice ulja održana je 15. rujna 1916. u Zagrebu. Prema aktu osnivanja svrha je bila 'sagraditi tvornicu ulja, eksploatirati svakovrsne uljarice, te svoje proizvode rasprodavati'. 

Privatna tvornica po državnom nalogu

Osnivanje uljare potaknuli su odluka Kraljevske zemaljske vlade kojom se zabranjuje uvoz uljarica, nedostatak svinjske masti i drugih masnoća životinjskoga podrijetla na tržištu zbog ratnih okolnosti, te nepostojanje uljara u blizini Zagreba. Među prvim dioničarima Prve hrvatske tvornice ulja bili su zagrebački industrijalac Samuel Aleksander i tadašnji gradski zastupnik i arhitekt Vjekoslav Heinzel. 

Prvo tvorničko postrojenje nabavljeno je u Austriji. Tvornica je započela s radom 1917. Tog ljeta započela je prva proizvodnja ulja od buće i suncokreta u prostorima u Palmotićevoj 82. Iste godine proizvedeno je ukupno 800.000 litara ulja. Poduzeće je u početku zapošljavalo 90 radnika i 10 službenika.

Nakon rata povećava se proizvodnja. Prvi pogon u Palmotićevoj ulici 1920. postaje premalen i tvornica se seli u Branimirovu ulicu, gdje 1924. počinje proizvodnja rafiniranog jestivog ulja. 

Problem sa crvenom zvijezdom

Obitelj Aleksander otkupila je 1928. većinu dionica te tako postala većinski vlasnik. Potkraj 1930-ih zaštitni znak tvornice postala je crvena zvijezda, a vizualni identitet izradio je začetnik modernog hrvatskog dizajna Sergije Glumac. Zbog nedostatka sirovina tvornica je tijekom Drugog svjetskog rata radila smanjenim kapacitetom, a crvena zvijezda u logotipu bila je prekrivena crnim krugom. Pred kraj rata (1943.) preuzela ju je njemačka vojska, a sve ulje koje je u njoj proizvedeno otpremalo se u Njemačku ili na Istočno bojište.

Nakon rata tvornica je promijenila naziv u Tvornica ulja – Crvena zvijezda, a potom u Tvornica ulja Zagreb. U novom istraživačkom laboratoriju za kontrolu proizvodnje 1956. je razvijen novi proizvod na jugoslavenskom tržištu – margarin, a proizvodnja biljne masti i majoneze u tubi započela je 1959. godine.

Nakon privatizacije 1993. poduzeće je postalo vlasništvo koncerna Agrokor, i bilo je među najjačim i najprofitabilnijim dijelovima koncerna. Od 1995. poslovalo je pod nazivom Zvijezda. 

Zvijezda i Agrokorova kriza

Uoči krize u Agrokoru operativno poslovanje Zvijezde bilo je uglavnom stabilno, a njezini proizvodi držali su vodeće tržišne pozicije u Hrvatskoj i dijelu regije. Problem nije proizlazio iz same tvrtke nego iz prezaduženosti Agrokora, koji je financirao širenje koncerna velikim zaduživanjem. 

Kad je Agrokor u proljeće 2017. praktički ostao bez likvidnosti, poremećeni su odnosi s dobavljačima, bankama i trgovcima. U trenutku uvođenja izvanredne uprave cijeli je sustav bio pred kolapsom, a računi ključnih kompanija bili su blokirani. Poslovanje prehrambenih tvrtki, uključujući Zvijezdu, stabilizirano je tek nakon intervencije države kroz tzv. Lex Agrokor i dolazak izvanredne uprave. Upravo su kompanije poput Zvijezde, Jamnice i Leda bile među nositeljima oporavka. 

Od Todorića preko Vujnovca do Pipunića

Nakon sloma koncerna Ivice Todorića tvrtka je ostala u vlasništvu Agrokorova sljednika Fortenove u kojoj je u međuvremenu dominantan vlasnički položaj stekao Pavao Vujnovac. Posljednjih godina prihodi i broj zaposlenih stagnirali su, a dobit je rasla. Bio je to dodatni signal da se Zvijezda priprema za prodaju u sklopu Fortenovinog rješavanja djelatnosti koje nisu u središtu buduće strategije. 

Uz poljoprivredni sektor u Baranji, PIK Vrbovec i Ledo, proces se zaokružuje nedavnom prodajom Zvijezde (plus) i pregovorima s Badelom 1862 o prodaji Jamnice (plus). Zvijezda (plus) od ove godine posluje u sklopu osječkog Žita, koje ju je preuzelo u transakciji ukupne vrijednosti 115,72 milijuna eura.

Tako je kompanija koja je nastala u ratnoj nestašici ulja 1916., preživjela promjene država, nacionalizaciju, privatizaciju i slom Agrokora te nakon 110 godina poslovanja završila u rukama novog vlasnika, osječkog poduzetnika Marka Pipunića.