Rijeka dobiva šansu protiv Kopra: ‘Gateway’ otvara novu eru luke

Car Karlo VI. Poveljom od 18. ožujka 1719. dodijelio je Rijeci i Trstu status slobodnih luka. Zato taj datum uzimamo kao vrijeme osnutka moderne riječke luke. No, područje današnje Rijeke oduvijek je bilo sjecište kopnenih i morskih putova. 

Prvotna luka nalazila se na tadašnjem ušću Rječine, koje je bilo prirodno zaklonište za plovila. Godine 800. naselje su razorili Franci, a u povijesnim se izvorima ponovno javlja tek u XIII. st. 

Značajno trgovište od 13. stoljeća

U zapisu iz 1281. prvi put se spominje Rijeka kao razmjeno važno trgovište kroz koje se obavljao izvoz drva, kože, vune te uvoz ulja, soli, žita i usoljene ribe. Slobodnu trgovinu ometala je mletački nadzor nad Jadranom, što je često rezultiralo pljačkama i paležom grada sve do pojave nove sile – Austrije. 

Karlo VI. 1717. proglasio je slobodnu plovidbu i trgovinu na Jadranskom moru, a nakon povelje iz 1719. riječka luka postala je otvoreno tržište za strance i za brodove svih zastava. Ubrzo je počela izgradnja prvih javnih skladišta, lazareta, uređenje luke na ušću Rječine i dovršenje prve prometnice, Karolinške ceste, koja je povezala grad i luku sa zaleđem. 

Pruge do Budimpešte i Beča otvorile nove mogućnosti

Napoleonski ratovi prekidaju promet, a luka je zapuštena i postala neupotrebljiva. Nova luka na području putničke obale izgrađena je 1848., a 1873. otvaraju se dvije pruge – jedna do Budimpešte i druga do Trsta i Beča. To je otvorilo nove mogućnosti, pa je Luka uoči prvog svjetskog rata bilježila 2,1 milijuna tona prometa te se svrstavala među deset najvećih europskih luka. 

Kako je Koper prestigao Rijeku

Nakon toga Rijeka je bila podijeljena između Italije i Jugoslavije, i ima dvije luke. Nijemci su obje sustavnim razaranjem onesposobili 1945. Tek Pariškim ugovorom iz 1947. Rijeka pripada FNRJ, i od tada Luka posluje kao državno poduzeće. 

Rijeka je dugo bila najveća luka na istočnoj obali Jadrana, ali Koper ju je prestigao i postao najveći kontejnerski terminal s više od milijun TEU. Rijeka je dugo godina forsirala rasute terete, koji gube bitku s kontejnerskim prometom. 

Rijeka Gateway kao prekretnica?

Samo prošle godine promet rasutog tereta, koji čini polovicu riječkog lučkog prometa pao je 31 posto, što nije uspio nadoknaditi ni 14-postotni porast kontejnerskog prometa. Ipak, projekt Rijeka Gateway mogao bi biti prekretnica. Riječ je o novom kontejnerskom terminalu kojeg zajednički financiraju Maersk (51 posto) i ENNA Grupa (49 posto). 

Gateway prvi put stavlja Rijeku u rang s Koprom po kontejnerskim kapacitetima, a ulazak Maerska signalizira strateški zaokret. Prisutnost vodećeg globalnog logističara u Rijeci navodi na zaključak da će se dio prometa iz Kopra i Trsta skrenuti u najveću hrvatsku luku.

Snovi o nizinskoj pruzi i preseljenju

Tu je i vječna priča o nizinskoj pruzi te o preseljenju luke na Krk, što bi dodatno pojačalo položaj Luke, ali pitanje je hoće li ti projekti i kad biti realizirani.  

Danas Luka Rijeka posluje kao dioničko društvo u kojem najveći paket dionica drži češka kompanija Port Acquisitions (34,34 posto). Međutim, zbog nesuglasica s glavnim dioničarem, Lukom zapravo zajedno upravljaju država (25,02 posto) i mirovinski fondovi (ukupno još 31,67 posto).