Biznis i politika
StoryEditor

SAMCI POSTALI NAJBROJNIJA GRUPACIJA U Hrvatskoj sve veće prilike za single-ekonomiju

22. Srpanj 2023.

Crna demografska slika Hrvatske ovih dana ima svoj refleks u broju izdanih radnih dozvola. Već na polovici godine gotovo je dostignut broj stranih radnika iz cijele 2022. Tržište rada svakako je najveća žrtva demografije, koja je u proteklih desetak godina generirala negativan prirodni prirast, odnosno prirodni pripad. Broj živorođene djece zaostao je za brojem umrlih za više od 170.000. Tome treba dodati negativan migracijski saldo. Službena statistika procijenit će ga na nešto ispod sto tisuća, ali s obzirom na to da se dio novih gastarbajtera ne odjavljuje iz Hrvatske, gdje se koriste zdravstvenim osiguranjem i nekim drugim pogodnostima, taj je minus još znatno veći. To su potvrdili i rezultati Popisa stanovništva 2021., prema kojem je Hrvatska u deset godina ostala bez gotovo 400 tisuća stanovnika, što je manjak od 9,3 posto.

Demografski minus i migracija

Dodatan je problem u strukturi i starenju stanovništva. Tome posebno pridonosi nova emigracija, jer više ne odlazi jedan član i to na privremeni rad, nego se iseljavaju cijele obitelji u naponu snage, s malom djecom, često bez klauzule privremenosti. I dok je prošle godine zabilježen najveći demografski minus, migracijski saldo bio je pozitivan prvi put nakon početka velike recesije 2008. godine.

Novi DZS-ovi podaci iz Popisa stanovništva pokazuju još neke trendove. Prvi put najveća grupacija kad se gledaju kućanstva prema broju članova postali su samci. Ima ih 399.075 i jedina su kategorija koja je u ovih deset godina zabilježila rast, i to čak od 26.000, odnosno sedam posto. Na prethodna dva popisa najviše je bilo dvočlanih kućanstava, a 1981. i 1991. najviše je bilo četveročlanih. Dotad su najbrojnija bila najveća kućanstva, s pet i više članova. O kako je dramatičnim promjenama riječ vidi se i iz toga što su takva kućanstva najmanje zastupljena još od 1991. i njihov je udjel od 1953. do 2021. pao s 32,6 na 12,4 posto. Slično, ali u suprotnom smjeru, mijenjao se udjel samaca – s 14,1 posto 1953. do 27,8 posto 2021., s tim da su posljednja dva desetljeća zaslužna za veći rast udjela nego što se to dogodilo u pedeset prethodnih godina.

Kao i kompletna populacija, tako su i samci sve stariji – na prošlom popisu oni stariji od 65 godina prvi su put postali brojniji od svih generacija u dobi prije umirovljeničke ere – ima ih jedan posto više od svih samaca u aktivnoj dobi od 15 do 64 godine. Sad su najbrojniji samci od 65. do 74. godine starosti, a deset godina prije najbrojnija je bila grupacija od 70 do 79 godina.

Među gotovo 400 tisuća samačkih kućanstava najviše je obudovjelih – 151.640, među kojima je čak 83 posto udovica i samo 17 posto udovaca. Kod neženja su spolne razlike manje, ali pretežu na drugu stranu – od njih 138.229 na neoženjene muškarce otpada 60 posto, a na neudane žene 40 posto. U trećoj velikoj samačkoj kategoriji, među 70.033 razvedenih, podjednak je broj muškaraca i žena. No zbog velikog broja udovica žene čine više od 58 posto populacije samaca i samica, pa se može reći da većinu jednočlanih kućanstava čine žene i starije osobe.

Sve više manjih pakiranja

Sličan, ali nešto blaži trend porasta broja samaca bilježi i ostatak država EU-a – ima ih oko 223 milijuna i njihov je udjel u pet godina porastao s 32,8 na 33,6 posto, ali razlike među državama su ogromne. Najsamotniji su Šveđani (51,2 posto), slijede ih ostali Skandinavci i Nijemci, a u Slovačkoj ih je najmanje – manje od deset posto. Prema toj logici i Hrvatska je vrlo blizu s 10,4 posto samaca u populaciji.

Logično je očekivati da će udjel samaca u Hrvatskoj rasti. Stoga ova priča o demografskim promjenama ima itekako veze s biznisom. Svaki proizvođač morat će se okrenuti najmanjoj mogućoj, jednočlanoj zajednici. To znači manje formate svega i svačega, a posebno hrane s ograničenim rokom trajanja. Dakle, umjesto obiteljskih pakiranja piletine od kilograma do kilograma i pol u budućnosti će bolje prolaziti ona s jednim do dva komada mesa. Jaja, koja su se nekad uvelike kupovala po 30 komada, sad se najčešće kupuju po deset, pa i šest komada, a moglo bi se očekivati i manje. I za mlijeko, koje je ‘etalonski‘ od jedne litre, moglo bi biti sve većeg interesa u formatu od pola ili četvrt litre. Štruca kruha ionako je sve kraća, kao i pločica čokolade, koja je sve češće ‘na dijeti‘ – sa 100 grama na 80 grama, a to vrijedi i za niz drugih slatkiša. Ti proizvodi i bez demografskih promjena svakom novog recesijom dobivaju sve manja pakiranja (uz uobičajeno istu cijenu). I boca vina mogla bi se smanjiti s uobičajene litre, odnosno 7,5 decilitara na pola litre ili 2,5 decilitara.

Samci nisu bogataši

Single-ekonomija ne odnosi se samo na robu široke potrošnje. Samci trebaju manje, cjenovno dostupne stanove, a u skladu s time i manje formate hladnjaka i zamrzivača te perilica rublja i posuđa. Ne trebaju im ni veliki obiteljski automobili. Slična logika vrijedi i za usluge. Lako je pretpostaviti da će samci više trebati institucionalnu skrb u poznijim godinama od vršnjaka u kućanstvima s više članova, što je nova mogućnost za dodatno otvaranje ionako lukrativne niše domova za starije.

A i prije starosti, već sad je samcu ‘nemoguća misija‘ pronaći povoljan turistički aranžman jer je većina smještaja u dvokrevetnim sobama i apartmanima (uz eventualno treći, pomoćni ležaj). No upravo bi single-turizam mogao postati zanimljiva niša u budućnosti.

Ipak, treba biti realan. Većina samaca u Hrvatskoj nisu bogataši. Lakše je troškove stanovanja podijeliti s partnerom ili jednostavno cimerom. Samcima ostaje manje novca za potrošnju. O tome pri dimenzioniranju ponuda treba voditi računa. To ne znači da nema bogatih samaca, ali to su većinom žene i stariji, znači i ograničene financijske snage. Ipak, single-ekonomija mogla bi u budućnosti zauzimati sve veći udjel na tržištu. Uostalom, u Hrvatskoj su jednočlana i dvočlana kućanstva već natpolovična većina, došla su do kumulativnog udjela od 54,5 posto i jedina su kućanstva čiji udjel raste. Pametnomu dosta.

20. svibanj 2024 20:27