Sektor odbija rušenje cijena, a ni Glavina ne spušta najam svoje vile

Apel ministra turizma Tončija Glavine upućen jučer iz Splita, u kojem izravno traži od turističkog sektora smanjenje cijena za 10 do 20 posto, otvorio je front između države i turističkih djelatnika. Dok ministar zaziva 'zajedništvo u lancu vrijednosti' i upozorava na specifičnost godine opterećene ratom na Bliskom istoku i usporavanjem bookinga, realni sektor u tome vidi opasno nerazumijevanje tržišne matematike. Glavnina argumenata Ministarstva temelji se na tezi da bi Hrvatska, zbog vanjskih poremećaja, trebala postati 'jeftinija' kako bi zadržala volumen prometa. Međutim, predstavnici struke, od hotelijera do malih iznajmljivača, ovakav pristup vide kao ignoriranje temeljnih ekonomskih postulata.

Vedran Tomić, predsjednik udruge Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi),  jasno poručuje da je tržište jedini istinski regulator.

-- Smatramo paradoksalnim da Ministarstvo traži smanjenje cijena, dok istovremeno kontinuirano povećava sva davanja, od raspona paušalnog poreza i doprinosa do troškova energenata.. Zato je iluzorno očekivati pad cijena, posebno administrativnim pritiskom, jer cijene određuje tržište, a ne Ministarstvo. Naravno, među iznajmljivačima ima onih s previsokim cijenama, ali upravo će oni to prvi osjetiti kroz slabiju popunjenost. Većina iznajmljivača ionako cijene prilagođava na tjednoj ili čak dnevnoj razini, ovisno o stanju tržišta i potražnji na platformama putem kojih posluju. Ministarstvo zato nema razloga određivati ljudima kako će formirati cijenu vlastitog proizvoda. Oni koji ne nude odgovarajuću kvalitetu za traženu cijenu ostat će prazni dok cijene ne prilagode onome što su gosti spremni platiti. Ako to ne učine, to je isključivo njihov poslovni problem i odluka. U konačnici, nitko nije prisiljen iznajmljivati ako mu se to ne isplati – kaže Tomić.

Tomić pritom ne staje samo na ekonomskim argumentima. Upozorava i na socijalnu dimenziju cijele priče, ističući da bi eventualno gašenje jeftinijeg privatnog smještaja najviše pogodilo upravo domaće goste, Hrvate koji čine znatan dio korisnika takvih kapaciteta.

- Ti objekti nisu luksuz, oni su dostupni turizam za ljude s prosječnim primanjima - poručuje Tomić, dodajući da su mnogi mali iznajmljivači stariji ljudi kojima taj prihod služi kao nadopuna skromnoj mirovini. Umjesto olakšavanja tog modela, država im, kako kaže, dodatno otežava poslovanje sve kompleksnijom administracijom, pa i apsurdnim rješenjima poput obračuna PDV-a na proviziju platformi.

Ništa se ne radi dekretom

Tomić ide i korak dalje u kritici ministrove vizije turizma. Tvrdi da se luksuzni turizam ne može stvoriti dekretom, nego da ga mora pratiti sadržaj koji takvu cijenu opravdava. Kao ilustraciju navodi Crikvenicu, te pita tko realistično očekuje da takva mjesta postanu elitne destinacije preko noći, bez sustavnih ulaganja.

Iz hotelijerskog sektora stižu poruke sličnog, ali nešto umjerenijeg tona. Bernard Zenzerović iz Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) potvrđuje da je sezona pred njima neizvjesna, ali ne i alarmantna.

- Od početka godine ponavljamo da je pred nama zahtjevna sezona. Ono što je pozitivno i zašto smo oprezno optimistični su informacije o rezervacijama u hotelima, koje su na razini prošlogodišnjih. S obzirom na okolnosti, to smatramo dobrim rezultatom – kaže Zenzerović.

Napominje da za sada ne vide ni trend skraćivanja boravka, ali da će godinu obilježiti veliki udio last-minute rezervacija, na što su, kako tvrdi, hoteli dobro pripremljeni. Pritom upozorava na važnu razliku između destinacija s dominantno europskim gostima, koje su stabilnije, i onih orijentiranih na daleka tržišta, koja su osjetljivija na geopolitičke turbulencije.

U pogledu cijena, Zenzerović je jasan i kaže kako su one već formirane promišljeno i uz uvažavanje svih postojećih okolnosti, unatoč nastavku snažnog rasta troškova. Anketa HUT-a i UPUHH-a provedena u ožujku među najvećim domaćim turističkim kompanijama pokazala je da više od polovice njih (55 posto) očekuje rast prihoda do tri posto, a 40 posto rast između tri i šest posto. Što znači da će 2026. biti već treća uzastopna godina u kojoj rast prihoda zaostaje za rastom troškova – što samo po sebi govori o marginama s kojima sektor ulazi u sezonu.

- Korištenje popusta je jedan od uobičajenih alata reakcije na eventualna odstupanja od planiranog stanja rezervacija, i svaki objekt ima dobro uhodane procedure za to. Ali sada, prema stanju rezervacija, nema potrebe za promjenom cjenovne politike s kojom smo ušli u godinu – zaključuje Zenzerović.

Određivanje cijena nije politička odluka

Iz kamping sektora dolazi još samopouzdanija ocjena situacije. Adriano Palman iz Kamping udruženja Hrvatske podsjeća da su hrvatski kampovi po kvaliteti infrastrukture pri samom vrhu europske ljestvice, na prvom ili drugom mjestu, što je rezultat višegodišnjih intenzivnih ulaganja. Upravo ta pozicija čini ideju administrativnog snižavanja cijena posebno neprihvatljivom.

- Kampovi se nalaze na kraju dugog opskrbnog lanca u kojemu su svi prethodni sudionici, trgovine, dobavljači, restorani već podigli svoje cijene. Politika cijena isključivo je stvar tržišnih odnosa i ne bi se trebala rješavati državnim dekretima – poručuje Palman.

Dodaje da svaka tvrtka ima vlastite mehanizme prilagodbe cijena u slučaju lošijih okolnosti, ali da je to autonomna poslovna odluka, a ne politička obveza. Što se tiče same sezone, Palman ocjenjuje da je situacija u kamping sektoru, kao i u hotelijerstvu, trenutno stabilna te da nema objektivnih razloga za uznemirenost.

Što propovijeda, ne prakticira

Na kraju, u debati o tome tko bi trebao sniziti cijene, ostaje jedno konkretno pitanje s konkretnim odgovorom. Ministar Glavina, koji je pozvao cijeli turistički sektor na sniženja od 10 do 20 posto, za ovu sezonu nije korigirao cijene najma svoje peterozvjezdične vile u Klisu.

Iz ministarstva su nam potvrdili da 'korekcija cijena nije izvršena ove godine, već prošle u iznosu većem od 10 posto'. Što se tiče termina, ministru je ostalo slobodno mjesta za još par dana u svibnju, dok je kolovoz u potpunosti popunjen. Vila, vrijedna prema ministarskoj imovinskoj kartici nešto manje od 600.000 eura, opremljena je bazenom, vinskim podrumom, sobom za zabavu, terasom s vanjskom kuhinjom i fitness centrom. Godišnji neto prihod od iznajmljivanja Glavina je za prošlu godinu prijavio u iznosu od 56.685 eura. Tržište, čini se, i njemu određuje cijenu.