Cijene energije porasle su u protekle dvije godine najsnažnije od naftne krize u 1973. godini, a poljoprivredne sirovine i gnojiva poskupjeli su najviše od 2008., ističe SB u prognozama za tržišta sirovina.

Ukrajina i Rusija veliki su proizvođači poljoprivrednih sirovina, a plin se koristi kao sirovina za proizvodnju gnojiva, podsjećaju. 

"U cjelini gledano, svjedočimo najvećem šoku koji su izavale cijene sirovina od 70-ih godina prošlog stoljeća", naglasio je potpredsjednik SB-a za ravnopravni rast, financije i institucije Indermit Gill, a šok su dodano pojačala ograničenja u trgovini hranom, gorivom i gnojivima. 

Cijene energije porast će ove godine više od 50 posto i potom oslabiti u 2023. i 2024. 

Cijena prirodnog plina u Europi udvostručit će se i dosegnuti rekordnu razinu u 2022., a cijena ugljena porast će 80 posto i također dosegnuti rekordnu razinu, procjenjuju u SB-u.

Očekuju i rekordne cijene pšenice, u nominalnom izrazu, nakon rasta za više od 40 posto u ovoj godini, što će pojačati pritisak na gospodarstva u razvoju koja potražnju podmiruju najvećim dijelom uvozom, posebno iz Rusije i Ukrajine.  

Cijene metala trebale bi porasti 16 posto i potom oslabiti u 2023., ali će se zadržati na povišenim razinama, prognoziraju u SB-u.

U idućim godinama cijene sirovina zadržat se se znatno iznad petogodišnjeg prosjeka, a ako rat u Ukrajini potraje ili ako Rusiji budu uvedene nove sankcije, mogle bi biti još i više i još snažnije oscilirati nego što se trenutno očekuje, upozoravaju.

"Zbog rata u Ukrajini tržišta sirovina bilježe najveći šok u opskrbi u nekoliko desetljeća", ističe ravnatelj odjela koji sastavlja izvješće Ayhan Kose. 

U takvom okruženju prijeti stagflacija i vlade bi trebale iskoristiti svaku priliku da potaknu gospodarski rast i izbjegavati mjere koje će naškoditi svjetskom gospodarstvu, poručuje Gill.