Prema danas objavljenom izvješću Svjetske banke o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (ECA Economic Update) gospodarski rast u regiji stabilizira se nakon višestrukih kriza, ali na nižim razinama nego početkom 2000-ih.
U posljednje tri godine hrvatsko gospodarstvo raslo je brže od prosjeka EU-a. Hrvatski BDP po stanovniku (prema standardu kupovne moći) 2023. dosegnuo je 76 posto prosjeka EU-a, u odnosu na 67 posto u 2019. Očekuje se da će 2024. gospodarstvo rasti za 3,5 posto, uglavnom zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Iako će se u 2024. deficit države znatno povećati, očekuje se da će u sljedeće dvije godine ukupna državna potrošnja ostati s ograničena, što bi, u kombinaciji s trenutačnim gospodarskim rastom, trebalo omogućiti postupnu fiskalnu prilagodbu i kontinuirano smanjenje javnog duga.
Ove godine u regiji se očekuje umjeren rast od 3,3 posto u odnosu na 3,5 posto u 2023., uz dodatno smanjenje na 2,6 posto u 2025. To je znatno slabije od prosječnog rasta od 5,1 posto u razdoblju od 2000. do 2009. i niže od rasta potrebnog da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji unutar jedne ili dvije generacije postigle svoj cilj i dobile status zemalja visokog dohotka. Zbog niže inflacije ove su godine neke središnje banke počele snižavati svoje kamatne stope. Međutim, prevladava oprez zbog zabrinutosti oko kontinuiranih cjenovnih pritisaka.
Rast plaća, državni transferi kućanstvima i smanjenje inflacije
U izvješću se poziva na veliku reformu obrazovnih sustava u regiji, osobito u visokom obrazovanju, kako bi se razvili ljudski resursi potrebni za snažniji gospodarski rast i jačanje konvergencije sa zemljama visokog dohotka.
- Zemlje Europe i središnje Azije vješto su upravljale nedavnim šokovima kao što su visoka inflacija, negativne posljedice ruske invazije u Ukrajini i slabijem rastu u Europskoj uniji, ključnom izvoznom tržištu regije. Za veći rast produktivnosti u dugoročnom razdoblju zemlje u regiji morat će znatno poboljšati kvalitetu sekundarnog i tercijarnog obrazovanja, što je ključno za jačanje ljudskog kapitala i kreativnosti - rekla je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.
Trenutačno se gospodarski rast zemalja u razvoju u Europi i središnjoj Aziji temelji na osobnoj potrošnji zahvaljujući rastu plaća, državnim transferima kućanstvima i smanjenju inflacije. Priljevi od doznaka iz inozemstva također su na razinama prije pandemije te i dalje podupiru gospodarsko širenje na zapadnom Balkanu, u južnom Kavkazu i središnjoj Aziji.
Turizam je još jedna svijetla točka u kontekstu razvoja regije, pri čemu dolasci međunarodnih turista nadilaze razine prije pandemije. U Turskoj je zabilježeno gotovo 30 posto više dolazaka turista u prvoj polovini ove godine u odnosu na isto razdoblje 2018. i 2019. Međutim, izvoz robe slabo se oporavljao zbog usporavanja rasta gospodarstva Europske unije.
U Ukrajini će velike štete uzrokovane ruskom invazijom i opsežnim prekidima u opskrbi električnom energijom vjerojatno dovesti do usporavanja rasta s 5,3 posto prošle godina na 3,2 posto ove godine i dva posto u 2025. Očekuje se da će u Rusiji restriktivnija monetarna politika i sve veća obvezujuća ograničenja proizvodnih kapaciteta i radnih resursa usporiti rast s 3,6 posto u 2023. na 3,2 posto ove godine i 1,6 posto u 2025.
U Turskoj, drugom najvećem gospodarstvu regije nakon Rusije, rast će ove godine usporiti na 3,2 posto, s 5,1 posto u 2023. zbog aktualnog restrukturiranja gospodarstva s rasta na temelju potrošnje te normalizacije monetarne i fiskalne politike. Naglo je usporio i rast investicija zbog smanjenja javnih ulaganja, visokih troškova zaduživanja i dodatnog usporavanja građevinske industrije.
Ulaganje u obrazovanje za jačanje ljudskog kapitala i poticanje rasta
U posebnoj analizi ljudskih resursa i njihove ključne uloge u poticanju gospodarskog rasta zaključeno je da se kvaliteta obrazovanja pogoršava u ključnom trenutku kad se brojne zemlje u regiji već suočavaju sa znatnim izazovima u pogledu demografskih kretanja i ljudskog kapitala. U brojnim zemljama stanovništvo ubrzano stari, dok je u nekim dijelovima regije stopa participacije radne snage i dalje niska, osobito za žene.
- Za dugoročni rast u regiji najpotrebnije je povećati kvalitetu obrazovanja, osobito visokog. Prioritiziranjem kvalitete obrazovanja i podržavanjem cjeloživotnog učenja zemlje će moći jačati svoj ljudski kapital, smanjiti pogrešnu raspodjelu resursa i gubitak stručne radne snage, potaknuti inovacije i usmjeravati održivi gospodarski rast i razvoj - rekao je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.
U izvješću se napominje da su u čitavoj regiji stope upisa na svim razinama obrazovanja visoke. Problem je u kvaliteti obrazovanja, koja se posljednjih godina smanjila. U posljednjih deset godina znatno su se pogoršali rezultati testiranja PISA (Programa za međunarodnu procjenu učenika), koje se provodi među 15-godišnjicima. Razlike u kvaliteti osnovnog (primarnog i sekundarnog) obrazovanja osobito su velike za učenike iz nepovoljnog okruženja.
Rezultati su još slabiji za visoko obrazovanje. Zemlje u drugim regijama sa sličnom kvalitetom osnovnog obrazovanja ili sličnom razinom dohotka imaju bolja sveučilišta. Na primjer, samo se devet institucija iz regije nalazi među 500 najuspješnijih sveučilišta u svijetu prema časopisu Times Higher Education.
Slabosti su sustava visokog obrazovanja, među ostalim, zastarjeli kurikulumi, izostanak ulaganja u opremu i infrastrukturu, loše upravljanje i neusklađenost obrazovanja i potreba na tržištu rada. Za otklanjanje tih izazova trebat će ubrzati kurikularne reforme, osobito u predmetima iz STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), povećati kvalitetu visokog obrazovanja te zaposliti više bolje osposobljenih profesora kako bi se potaknuo razvoj ljudskog kapitala.