Na jesen novi poziv vlasnicima praznih stanova za priuštivi najam

Hrvatska bi sljedeće godine trebala ući u fazu konkretne realizacije gradnje stanova za priuštivo stanovanje, najavio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na panelu održanom u Opatiji u sklopu 20. Dana Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HKIG).

Cilj je, rekao je, da stanovi u najrazvijenijim sredinama budu znatno jeftiniji od tržišnih. Kao okvirnu razinu spomenuo je cijenu od oko 1900 eura po četvornom metru u najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave, dok bi u manje razvijenim sredinama cijena trebala biti još niža.

Bačić je najavio i da bi u roku od mjesec dana u javno savjetovanje trebao biti upućen Zakon o najmu, kojim bi se trebao uspostaviti financijski i pravno sigurniji sustav za najmoprimce i najmodavce. Uz to, izrazio je očekivanje da bi u novoj europskoj financijskoj omotnici do 2034. godine za Hrvatsku za priuštivo stanovanje i energetsku obnovu moglo biti alocirano 4,7 milijardi eura.

Mrkva, a ne batina

Govoreći o rješenjima za priuštivo stanovanje, Bačić je rekao da bi najjednostavnije bilo uvesti snažniji porez na prazne stanove i tako vlasnike potaknuti da ih stave na tržište. No država se, barem zasad, ne odlučuje za ‘batinu’, nego za ‘mrkvu’. Vlasnicima praznih stanova nudi se model u kojem nekretninu mogu prepustiti APN-u, dobiti dio najamnine unaprijed i izbjeći rizike dugoročnog najma.

Bačić je najavio da će se uvjeti dodatno relaksirati te da se na jesen očekuje novi javni poziv za državni model priuštivog najma.

Na panelu su, uz Bačića, sudjelovali gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, gradonačelnik Splita Tomislav Šuta, zamjenica ravnatelja APN-a Josipa Tokić i predsjednica HKIG-a Nina Dražin Lovrec. Rasprava se najvećim dijelom odnosila na provedbu nacionalnog plana stambene politike, ulogu lokalne samouprave, aktivaciju praznih stanova, dostupnost javnog zemljišta i modele priuštivog najma. 

Oko 6000 zahtjeva za povrat poreza

Josipa Tokić podsjetila je da su u 25 godina programa POS-a APN i četiri javne ustanove izgradili ukupno 9156 stanova, od čega je sam APN realizirao oko 8000. Naglasila je da se jedinice lokalne samouprave moraju snažnije uključiti u provedbu programa gradnje priuštivih stanova. Nacionalni okvir može postaviti država, ali bez gradova i općina, osobito onih u kojima je stambeni pritisak najveći, neće biti dovoljno lokacija ni projekata. 

APN bilježi i velik interes za potpore za stjecanje prve stambene nekretnine. Prema podacima iz rasprave, pristiglo je oko 6000 zahtjeva, a obrađeno ih je oko 80 posto. Odbijeno je oko pet posto zahtjeva, uglavnom zato što nisu ispunjavali propisane uvjete, primjerice zbog prevelike kvadrature ili previsoke kupoprodajne cijene. 

Gradonačelnik Splita Tomislav Šuta rekao je da je Grad već odredio nekoliko lokacija za priuštivo stanovanje. Upozorio je da je sjeverni dio Splita ostao neiskorišten, iako je još GUP iz 2005. godine ondje definirao niz gradskih projekata. Problem je, rekao je, što nikada nisu izrađeni urbanistički planovi uređenja niti su raspisani urbanistički natječaji. 

Stanovi na zatvorenom kamenolomu

Posebno je naglasio važnost novog instrumenta urbanističkog projekta, od kojeg očekuje brže rezultate u realizaciji projekata priuštivog stanovanja. Kao jednu od potencijalnih lokacija za gradnju novih stanova, uz Kopilicu i Duilovo, spomenuo je i zatvoreni kamenolom na istoku grada, gdje već postoji osnovna infrastruktura. 

Split je proveo i anketu koja je pokazala oko tri tisuće zahtjeva za priuštivim stanovanjem. Najveći dio zainteresiranih građana ima između 25 i 45 godina, velikim dijelom riječ je o osobama sa srednjom stručnom spremom, a znatan udio čine obitelji s djecom. 

Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić istaknula je da je Rijeka u drukčijoj poziciji od Splita. Grad ima samo 44 četvorna kilometra, prostorno je stiješnjen konfiguracijom terena i lučkim područjem, pa nema mnogo prostora za širenje. Zato se svaka lokacija mora pažljivo planirati, a rješenja ne mogu biti ista kao u gradovima koji imaju više raspoloživog zemljišta. 

Grad već ima velik broj gradskih stanova, što je stvorilo dugogodišnju naviku da građani očekuju gradsko stambeno rješenje. No takav model, upozorila je Rinčić, više ne može odgovoriti na sve potrebe. 

Rijeka se okreće najmu

Rinčić je rekla da je Rijeka odustala od jednog ranije predviđenog ugovora zbog razlike u cijeni i problema s prethodno izgrađenim POS-ovim zgradama, među ostalim zbog vlage i održavanja. Problem je bio i u tome što su se stanovi prodavali. Rijeka sada želi ići više prema najmu nego prema prodaji stanova te traži model financiranja buduće gradnje.

Za nove projekte razmatraju se različiti izvori financiranja, uključujući EIB, HBOR i druge financijske instrumente.

Na panelu se govorilo i o digitalizaciji gradnje, osobito o digitalnoj putovnici zgrada. Ideja je da svi podaci o zgradi budu dostupni na jednom mjestu, od građevinske dozvole i projektne dokumentacije do e-građevinskog dnevnika, podataka s gradilišta i uporabne dozvole. Kao europski primjeri zemalja koje su daleko odmaknule u digitalizaciji postupaka spomenute su Finska i Estonija. 

Takav sustav nije samo administrativno pojednostavljenje, nego i alat kontrole kvalitete. Ako se želi graditi brže i jeftinije, to ne smije značiti slabiju sigurnost, lošiju izvedbu ili zgrade koje će dugoročno stvarati nove troškove, istaknula je Nina Dražin Lovrec. Upravo je na Danima inženjera naglašeno da brzina i priuštivost ne smiju ići na štetu sigurnosti, otpornosti i održivosti gradnje. 

Sudionici panela istaknuli su da će provedba stambene politike ovisiti o suradnji države, gradova, APN-a i struke. Država najavljuje nove pozive, zakonodavne izmjene i početak gradnje, dok gradovi trebaju osigurati lokacije, pripremiti prostorno-plansku dokumentaciju i uključiti vlastitu imovinu u programe priuštivog stanovanja.