Trumpova borba za Grenland prijeti europskom izvozu i oporavku Njemačke

Prognoze rasta američkog BDP-a bilježe pozitivne revizije zbog snažnog rasta ulaganja u infrastrukuturu za umjetnu inteligenciju te slabijeg od prvotno očekivanog negativnog utjecaja carinskih ratova.

Američke pretenzije na teritorij Grenlanda u koliziji sa stavom EU-a eskalirale su najavom carina na uvoz iz osam članica EU (Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Norveška, Švedska, Finska i Danska) ako ne uspije preuzimanje Grenlanda.

Ipak, prema izjavama na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američka strana najavljuje kako će ‘pohod’ na Grenland teći mirnim dogovorom, bez carina ili upotrebe vojne sile. Grenland je SAD-u, prema izjavama Donalda Trumpa, strateški važan iz sigurnosnih razloga i revitalizaciju plana izgradnje raketno-obrambenog sustava ‘Zlatna kupola’.

Ako bilo kada više carine budu korištene kao sredstvo prisile za političke ‘sporazume’, zaoštravanje trgovinske politike na relaciji SAD-EU najviše bi pogodilo vodeću europsku ekonomiju Njemačku koja se u 2025. nakon dvije godine pada aktivnosti za dlaku izvukla iz recesije. Samo u studenom lani, robni je izvoz Njemačke u SAD-u pao za 23 posto godišnje, nakon što je već pao za 12,6 posto u trećem kvartalu.

Potencijalne carine mogle bi negativno utjecati na njemački rast u naredne dvije godine u intervalu od 0,3 posto BDP-a do -1 posto BDP-a, prema izračunu Commerzbank.

Koje su opcije EU na stolu u slučaju obnove sličnih tenzija?

1. Odbijanje trgovinskog sporazuma između SAD-a i EU-a.

Europski parlament još nije ratificirao prošloljetni sporazum s osnovnim carinama od 10 posto i može ga službeno odbiti. Time bi se automatski povećale carine EU na američku industrijsku robu te carine SAD na automobile i dijelove s 15 na 25 posto.

2- Protu-carine.

EU bi po načelu proporcionalnosti mogao uvesti protu-carine od oko 10 posto. One bi obuhvatile proizvode poput motocikala, ali i veće sektore poput avio i autoindustrije te medicinske tehnologije.

3. Instrumenti protiv prisile (ACI).

Vijeće EU može kvalificiranom većinom od 65 posto stanovništva aktivirati širok paket protumjera protiv gospodarske prisile što uključuje zabranu uvoza određenih proizvoda ili selektivno oporezivanje tvrtki primjerice velikih tehnoloških kompanija.