Na rast investicija sve više utječe ‘vodopad’ EU fondova te rastuća orijentacija ekonomije na izvoz što potiče investicije u produktivnost, u cilju borbe protiv jačih konkurentskih pritisaka po ulasku u euro područje.
Kako već dulje najavljuju iz Hrvatske udruge poslodavaca, potražnja za turističkim putovanjima pokazuje se relativno neelastičnom na pogoršanje sentimenta potrošača s obzirom na njezin mali udio (manji od 3 posto) u prosječnom budžetu europskih kućanstva. Pridodamo li spomenutom navedene komparativne prednosti domaćeg turizma, realni rast plaća na emitivnim tržištima te snažan rast cijena u europskom turizmu, objektivno je očekivati da bi baš turizam mogao biti taj ‘zračni jastuk‘ koji više nego ublažava posljedice očekivane recesije u euro području.
Ipak, opreza nikad dosta uz nepovoljne signale, koje nam odašilju vodeći indeksi poslovne klime, s obzirom na snažan pad ekonomskih očekivanja poglavito u prerađivačkoj industriji te trgovini. Suprotno očekivanju većine da će pad cijena energenata imati blagotvoran utjecaj na ekonomiju u drugoj polovici godine, domaća potražnja ne može ostati imuna na snažan kumulativni rast referentnih kamatnih stopa od 400 baznih bodova u samo godinu dana, povlačenje energetskih potpora, povratak (strožih) fiskalnih pravila. Štoviše, snažan rast kamata nepovoljno djeluje na sklonost investiranju te u konačnici rast produktivnosti.
Nakon spasonosne dominacije turizma u ovogodišnjim ekonomskim izgledima, Hrvatska će u 2024. godini sve više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja gdje analitičari iz spomenutih razloga kontinuirano ‘režu’ prognoze rasta BDP-a ispod 1 posto. Pritom još uvijek ne smijemo zanemariti rizike povećane volatilnosti financijskih tržišta te (još snažnijeg) pogoršanja uvjeta financiranja.
U ozračju spomenutih neizvjesnosti ne bi nas smjelo iznenaditi da realni sektor u mnogim članicama EU pa tako i u Hrvatskoj ubrza planove restrukturiranja kako bi spremnije dočekao nadolazeće snažno ekonomsko usporavanje, smatraju u HUP-u.
Pritom naravno ne smijemo zanemariti negativne rizike koji mogu proizaći iz ponovne aktualizacije energetske krize, geopolitičkih nestabilnosti, očekivane recesije u euro području u ostatku godine, uporno visoke inflacije, prekomjernog stezanja centralnih banaka, volatilnosti financijskih tržišta te pogoršanja uvjeta financiranja.