U Hrvatskoj pada udio vlasnika domova, raste broj podstanara

Tržište nekretnina u Hrvatskoj ulazi u 2026. godinu uz jasne simptome usporavanja i sve izraženiji problem priuštivosti. Dok dio stručnjaka upozorava da sve manji broj građana može priuštiti stan, iz Vlade poručuju da Nacionalna stambena strategija donosi dugoročan sustav koji će stabilizirati tržište i građanima donijeti ‘svjetlo na kraju tunela’. Upravo su ta suprotstavljena tumačenja obilježila konferenciju ‘Tržište nekretnina – Očekivanja i izazovi u 2026.’ u organizaciji Motus Medije, održanu u Zagrebu.

Državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Željko Uhlir, naglasio je kako je Nacionalni plan stambene politike, donesen prošle godine, prvi cjelovit dokument takve vrste od osamostaljenja države te da sve aktualne mjere proizlaze iz tog strateškog okvira. Podsjetio je na porezne izmjene usmjerene na nekretnine koje se ne koriste za stanovanje, ograničavanje kratkoročnog najma, donošenje novih zakona o prostornom uređenju i gradnji te izradu nacrta Zakona o priuštivom stanovanju.

Razbijanje iluzije o Bečkom modelu

No upravo je taj strateški okvir bio predmet najžešće rasprave na završnom panelu konferencije o investicijama i priuštivom najmu. Stručnjak za stambenu politiku Gojko Bežovan ocijenio je da je strategija donesena mimo pravila te da je budućnost stanovanja ‘zakopana’ u prijašnjim lošim odlukama, poput APN-ovih subvencioniranih kredita i problema sa švicarskim frankom. Naglasio je i da se udio vlasnika stanova u Hrvatskoj smanjio s 91 na 86 posto te da će se broj podstanara nastaviti povećavati. Dodao je ipak da bi nova stambena politika mogla donijeti određena poboljšanja, no presudno će biti imaju li gradovi kapacitete za njezinu provedbu. Upozorio je i da treba ‘razbiti iluziju’ da Hrvatska može slijediti model Beča, koji desetljećima ulaže milijarde u javne najamne stanove.