Biznis i politika
StoryEditor

Da bi postali atraktivni i konkurentni trebamo i takav porezni sustav

29. Lipanj 2022.
foto Shutterstock

Piše: Miroslav Kantolić, član izvršnog poslovodstva Ericssona Nikole Tesle

Cijenimo li znanje i rad?

Vjerujem da bi na ovo pitanje većina odgovorila niječno, a istovremeno da bismo svi željeli da je odgovor pozitivan. Što bi svatko od nas osobno i svi ostali dionici u društvu trebali poduzeti da Hrvatska bude prepoznata kao zemlja u kojoj se cijene znanje i rad?

Možda nam Informacijsko komunikacijska industrija - ICT može biti dobar primjer jer je upravo ona, za razliku od mnogih tradicionalnih industrija, jedna od rijetkih koja bilježi dvoznamenkasti rast i kod nas i u svijetu, usprkos nepovoljnim ekonomskim prilikama, a zasnovana je prije svega na inovacijama i znanju. Takva nam brzina razvoja daje mogućnost da relativno brzo vidimo njene ekonomske, ali i društvene utjecaje.

Neke od najvećih svjetskih kompanija današnjice nastale su relativno nedavno, s pojavom novih, prije svega informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Većina njih započela je, bez velike infrastrukture, koristeći isključivo svoja znanja i inovativne ideje, a uvođenjem novih poslovnih modela i korištenjem suvremenih tehnologija ostvarili su značajan utjecaj na globalno gospodarstvo, što je dokaz da se znanjem i inovacijama može uspjeti i u svjetskim razmjerima.

U današnje vrijeme snaga najjačih svjetskih gospodarstava leži u visokotehnološkom sektoru pa ne čudi da se sve zemlje danas bore za najvrjedniji resurs ove industrije, za visokoobrazovane stručnjake.

Plansko obrazovanje stručnjaka

image

Miroslav Kantolić, član izvršnog poslovodstva Ericssona Nikole Tesle

foto
 Broj ICT stručnjaka u Hrvatskoj raste, ali je rast još uvijek ispod prosjeka EU. Također, treba uzeti u obzir ambiciozni plan EU za digitalnu transformaciju društva i gospodarstva do 2030. godine. Realizacija definiranih ciljeva za digitalno desetljeće na razini EU, a time i u Hrvatskoj, u području digitalnih vještina, digitalne infrastrukture te digitalizacije poslovanja i javnih usluga neće biti ostvariva bez dovoljnog broja kvalitetnih ICT stručnjaka. Kad govorimo o segmentu digitalnih vještina, na razini EU trenutno postoji 8,5 milijuna ICT stručnjaka, a cilj do 2030. godine je da ih bude preko 20 milijuna.

Naš pristup mora biti strateški, jer bez kvalitetnih ICT stručnjaka nećemo moći zadržati stope rasta koje su ostvarene u proteklom razdoblju niti poboljšati trenutnu nepovoljnu strukturu gospodarstva i ubrzati tehnološki razvoj. Kao društvo moramo krenuti planski prema obrazovanju budućih stručnjaka.

Osim promoviranja STEAM zanimanja od najranije dobi, moramo se zapitati tko će raditi u našim školama? Vraćanje digniteta i vrednovanja znanja i rada, ulaganje u njihov razvoj i infrastrukturu obrazovnih institucija, važni su preduvjeti za odabir zvanja profesora ili učitelja. Stjecanje znanja zahtijeva dugoročno ulaganje i posvećenost koje daje rezultate u budućnosti, a suvremena kultura nam nameće instant rješenja. Tu se nalazi naše prvo područje za donošenje strateških odluka: znatno više moramo investirati u obrazovanje, u učitelje, u profesore, u obrazovnu infrastrukturu.  

Namjerno sam istaknuo STEAM (A = Art) jer je opće poznato da u suvremenim tehnološkim kompanijama prosječno tek nešto više od trećine zaposlenih čine inženjeri, a ostatak stručnjaci umjetničkog i društvenog usmjerenja poput pravnika, ekonomista, dizajnera, psihologa i mnogih drugih što dodatno ukazuje na transformacijske kapacitete ICT industrije i važnost da ona u Hrvatskoj bude prepoznata kao vertikalna strateška djelatnost, koja je generator novih znanja, proizvoda i usluga te koja će uz potporu države ostvariti svoj puni strateški potencijal.

Razmatranje potreba industrije 

Partnerska suradnja i kolaboracija sveučilišta, znanstvenih instituta i industrije treba biti značajno proširena i osnažena u razvoju znanja za potrebe industrija budućnosti. Neke od naših vodećih ICT kompanija već desetljećima odlično surađuju s obrazovnim sektorom, kroz brojne zajedničke programe, projekte i inicijative. Na taj način gospodarstvo daje svoj doprinos podizanju kvalitete visokoškolskog obrazovanja.

Drago mi je da u tom kontekstu mogu istaknuti primjer Ericssona Nikole Tesle koji gotovo od samih početaka rada kompanije aktivno surađuje s akademskom zajednicom, na čemu, između ostalog, temelji svoje tehnološko liderstvo, jača inovacijski potencijal, omogućava transfer znanja i tehnologija te razvoj kvalitetnih stručnjaka. Izdvojio bih ovdje naš Summer Camp koji je prilika za studente da testiraju svoje znanje u praksi u industrijskom okruženju kroz rad na projektu koji rješava neki od tehnoloških izazova. Summer Camp, čiju vrijednost potvrđuje i podatak da traje sada već 21 godinu, pohađalo je više od 800 najboljih studenata iz STEAM područja koji su uz podršku mentora iz kompanije i institucija s kojima Ericsson Nikola Tesla surađuje, uspješno realizirali stotine projekata.

Strani talenti i konkurentna primanja

Kako bismo zadržali naše kvalitetne stručnjake u Hrvatskoj, kao i nekoliko puta povećali broj ICT stručnjaka treba osigurati priliku da u Hrvatskoj rade atraktivne poslove uz odgovarajuća konkurentna primanja. Također,  potrebno je biti i otvoren privlačenju talenata iz inozemstva, kako onih koji žele studirati u Hrvatskoj tako i onih koji su već stekli znanja i vještine potrebne za ICT industriju.

Da bi postali atraktivni i konkurentni, uz ostalo, trebamo i porezni sustav koji će poticati i nagrađivati rad i znanje. Hrvatska je Vlada unazad nekoliko godina napravila pomake u smjeru poreznog rasterećenja rada i to se pokazalo jako dobrim, s višestrukim pozitivnim učincima, ali i dalje su ukupna opterećenja u vidu poreza i doprinosa iz plaća i na plaće u Hrvatskoj veća nego u nama konkurentskim zemljama poput Poljske, Rumunjske, Bugarske i drugih tranzicijskih zemalja.

Prijedlog HUP-a o poreznom rasterećenju rada ide upravo u smjeru koji će gospodarstvu omogućiti dodatni rast povećavanjem konkurentnosti i mogućnosti dodatnog zapošljavanja, posebice u industrijama koje stvaraju dodatnu vrijednost poput ICT-a. Za pretpostaviti je da će se svi pozitivni efekti prethodnih ciklusa poreznog rasterećenja rada dodatno multiplicirati, poput primjerice povećane potrošnje ili povećane ukupne zaposlenosti što istovremeno predstavlja širenje porezne baze.

Svima nam je jasno da živimo u izazovnom vremenu, od pandemije do rata u Ukrajini i svih posljedica koje to nosi na globalno, europsko i hrvatsko gospodarstvo, u prvom redu inflatorni generatori u vidu rasta cijena struje, goriva, hrane i drugo.  

Međutim, u zadnje vrijeme svjedočimo i pozitivnim vijestima poput napredovanja Hrvatske na ljestvici međunarodne konkurentnosti objavljene od strane IMD-a (International Institute for Management Development) ili pak najave Agencije Moody's o podizanju kreditnog rejtinga Hrvatske u investicijsku kategoriju, zbog skorog uvođenja eura, što nam je prilika za privući nova ulaganja u zemlju te ostvariti još veću konkurentsku prednost nad nama usporedivim zemljama Europske unije.

Nakon pandemijskog razdoblja gospodarske stagnacije Hrvatska ubrzanim koracima nadoknađuje izgubljeno i bila bi prava šteta da ne iskoristimo pozitivno ozračje i poticajne ekonomske pokazatelje. Uz hrabre odluke i dodatne mjere za povećavanje konkurentnosti rada možemo se nadati boljoj budućnosti za koju smo svi odgovorni. Budućnosti u kojoj ćemo s ponosom reći da su znanje i rad u Hrvatskoj na prvome mjestu.

04. prosinac 2022 01:08