Vlada je donijela Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024., koji je, po ocjeni resornog ministra Davora Filipovića, iznimno važan u kontekstu odgovora na trenutnu energetsku krizu i europskih nastojanja da se smanji ovisnost o ruskom plinu.
Taj nacionalni plan donosi se na temelju Zakona o energetskoj učinkovitosti, a sadrži prikaz i ocjenu stanja te potreba potrošnje energije u RH, kao i pregled dugoročnih ciljeva u području energetske učinkovitosti i ostale mjere za provedbu politike energetske učinkovitosti, pojasnio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović na sjednici Vlade.
- Okosnica tog plana je osiguravanje financijskih poticaja za energetsku obnovu zgrada, posebice stambenih, kako iz europskih izvora, tako i iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - rekao je Filipović.
Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024., kako stoji u Vladinom dokumentu, sufinancirat će se i povodit iz sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova za novo financijsko razdoblje 2021.-2027. i iz Mehanizma za oporavak i otpornosti putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. te sredstvima iz različitih financijskih institucija.
Navodi se i da je u razdoblju od 2014. do 2020. u Hrvatskoj uočen pad potrošnje primarne energije, ali i stalni rast krajnje potrošnje energije, a takav trend je objašnjen penetracijom obnovljivih izvora energije i poboljšanjem učinkovitosti proizvodnih postrojenja u sektoru proizvodnje/transformacije energije, dok u neposrednoj potrošnji učinak provedbe mjera energetske učinkovitosti nije mogao neutralizirati učinak gospodarskih kretanja i porasta opće potrošnje.
Nacionalni okvirni cilj poboljšanja energetske učinkovitosti u razdoblju od 2014. do 2020. iskazan u apsolutnim vrijednostima potrošnje primarne energije (448,5 PJ) i neposredne (krajnje) potrošnje (291,3 PJ) u 2020. je ostvaren. Hrvatska je u 2020. ostvarila 18,7 posto manju potrošnju primarne energije (364,6PJ), odnosno 7,5 posto manju neposrednu potrošnju energije (269,5 PJ) u donosu na ciljanu.
No, u tome treba uzeti u obzir i pandemiju covid-19, koja je znatno utjecala na potrošnju energije u 2020., pogotovo u segmentu neposredne potrošnje energije.
- Ciljana vrijednost kumulativnih ušteda za razdoblje 2014. do 2020. iznosila je 54,250 PJ, a taj cilj nije ostvaren jer utvrđene kumulativne uštede u razmatranom razdoblju iznose 38,94 PJ odnosno 73,62 posto postavljenog cilja - navodi se u dokumentu Vlade.
Osim mjerama usmjerenih na pojedine sektore i segmente potrošnje energije, Nacionalni akcijski plan predviđa i nastavak provedbe potpornih mjera, kao što su obveze planiranja energetske učinkovitosti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, energetski pregledi, energetsko certificiranje zgrada te promocija energetskih usluga te drugo.