Vrhovni sud ruši Trumpove carine: Što slijedi?

Odluka Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država da poništi izvanredne carine koje je administracija predsjednika Donald Trump uvela temeljem Zakona o međunarodnim ekonomskim izvanrednim ovlastima (IEEPA) predstavlja jednu od najznačajnijih pravnih i gospodarskih prekretnica njegova mandata. Presudom je sud zaključio da predsjednik nije imao zakonsku ovlast koristiti taj zakon za nametanje širokih i sveobuhvatnih carina desecima zemalja, prenosi Financial Times.

Odluka ne samo da ograničava predsjedničke ovlasti u području trgovinske politike, već otvara i pitanje povrata golemih iznosa već naplaćenih carina, procijenjenih na između 130 i 200 milijardi dolara. Istodobno, Trump je najavio da će posegnuti za alternativnim pravnim instrumentima kako bi nastavio s protekcionističkom politikom, uključujući uvođenje nove globalne carine od 10 posto.

Presuda koja mijenja odnose snaga

U većinskom mišljenju, koje je napisao predsjednik Vrhovnog suda John Roberts, istaknuto je da ovlast za 'reguliranje uvoza' predviđena IEEPA-om ne uključuje i ovlast za uvođenje carina. Sud je naglasio da tijekom 'pola stoljeća postojanja' tog zakona nijedan predsjednik nije koristio tu pravnu osnovu za nametanje carina, a kamoli mjera takvog opsega i razmjera.

Presuda predstavlja prvi značajan poraz Trumpa pred Vrhovnim sudom nakon niza prethodnih odluka koje su mu išle u prilog, uključujući presude vezane uz migracijsku politiku i deportacije. U izdvojenom mišljenju suci Clarence Thomas, Samuel Alito i Brett Kavanaugh usprotivili su se većini, tvrdeći da je predsjednik imao zakonsko uporište za djelovanje u kontekstu proglašenih nacionalnih izvanrednih situacija. Sud, međutim, nije zauzeo stav o ključnom pitanju – mora li savezna vlada vratiti prihode prikupljene temeljem spornih carina.

U igri do 200 milijardi dolara

Prema podacima američke Carinske i granične službe, do sredine prosinca prikupljeno je 133,5 milijardi dolara prihoda od carina uvedenih temeljem IEEPA-e. Procjene su, međutim, i znatno više. Yale University procjenjuje da je iznos dosegnuo 142 milijarde dolara, dok JPMorgan Chase navodi da bi ukupni prihod mogao biti i do 200 milijardi dolara.

Analize Federal Reserve Bank of New York i Kiel Institute for the World Economy pokazuju da su američke tvrtke i potrošači snosili najmanje 90 posto troška tih carina, što znači da bi eventualni povrati mogli imati značajan makroekonomski učinak. Analitičari iz Wells Fargo upozoravaju da će, čak i ako dođe do povrata, isplate vjerojatno stizati postupno, tijekom mjeseci ili godina, te da će se zahtjevi rješavati pojedinačno.

Poslovna zajednica traži brze i automatske povrate

Odmah nakon objave presude reagirala su vodeća poslovna udruženja. U.S. Chamber of Commerce i National Retail Federation zatražili su hitan i učinkovit mehanizam povrata.

National Retail Federation, koja zastupa maloprodajne lance poput Walmart, ali i brojne male trgovce, poručila je da bi povrati omogućili poduzećima reinvestiranje u poslovanje, zaposlenike i potrošače te dali poticaj gospodarskom rastu. American Apparel & Footwear Association, koja predstavlja modne brendove poput Ralph Lauren i American Eagle Outfitters, pozvala je na brze i jasne smjernice za ostvarivanje prava na povrat.

Većina velikih američkih kompanija nije sudjelovala u sudskim postupcima protiv carina, no Costco Wholesale podnio je tužbu kako bi osigurao pravo na povrat u slučaju poništenja mjera. Očekuje se da će nakon presude uslijediti val novih zahtjeva. Ministar financija Scott Bessent, međutim, signalizirao je da bi proces mogao potrajati tjednima, mjesecima ili čak godinama, dok je Trump upozorio da bi sporovi mogli završiti u dugotrajnim sudskim bitkama.

Trump najavljuje novu globalnu carinu

Unatoč presudi, Trump je odmah najavio alternativne poteze. Poručio je da će iskoristiti druge zakonske mogućnosti, uključujući Zakon o trgovini iz 1974., koji predsjedniku omogućuje uvođenje uvoznih ograničenja do 150 dana. Najavio je uvođenje globalne carine od 10 posto povrh 'redovnih carina koje se već naplaćuju'.

Ova najava dolazi nakon što je većina tzv. recipročne carine stupila na snagu 7. kolovoza, nekoliko mjeseci nakon što je administracija aktivirala IEEPA-u. Bijela kuća je tim putem uvela i carine do 125 posto na Kinu, koje su kasnije smanjene na 10 posto, kao i carine Kanadi i Meksiku zbog njihove navodne uloge u trgovini fentanilom.

Trump je svoj carinski režim najavio prošlog travnja na tzv. 'dan oslobođenja', što je izazvalo snažne potrese na financijskim tržištima i zabrinutost među američkim saveznicima. Iako su se burze od tada oporavile i dosegnule rekordne razine, ankete pokazuju da značajan dio američkih građana smatra da carine štete gospodarstvu.

Reakcija tržišta na presudu bila je relativno blaga. Indeksi S&P 500 i Nasdaq Composite zabilježili su umjeren rast, što analitičari tumače očekivanim ishodom i pripremljenošću administracije na alternativne scenarije.